Kinesko oružje u ruskim rukama?

Američki ministar vanjskih poslova Antony Blinken je izjavio da bi bio "ozbiljan problem" ako bi Kina Rusiji počela slati oružje i vojnu opremu. To je na minhenskoj Konferenciji o sigurnosti i osobno rekao direktoru kineskog Ureda za vanjske poslove Wang Yiu i naglasio da bi takva isporuka "imala posljedice". I njemački kancelar Scholz je apelirao na Kinu neka "ne isporučuje oružje agresoru Rusiji", nego da svoj utjecaj iskoristi pozvati na povlačenje ruskih jedinica.

- pročitajte još: "Bezgranično prijateljstvo" između Rusije i Kine

Usprkos zabrinutosti Zapada, zapravo nema nikakvih saznanja da bi to Kina stvarno i učinila. Čak je i čelnik ukrajinske tajne službe Kirilo Budanov na postaji Voice of America izjavio kako "ne vjeruje" da će Kina svoje oružje dati Rusima, niti da ima naznaka da se o tome uopće raspravlja. I američki predsjednik Biden je izjavio kako "ne očekuje" nekakvu "veliku inicijativu" Kine za opremanje Rusije suvremenim naoružanjem.

Stručnjaci međunarodnih organizacija su ipak oprezni: smatraju kako je to pitanje za Kineze "još uvijek u zraku", ali kako ima naznaka tek da Kina u Rusiju šalje određene proizvode koji se mogu uporabiti i za vojne svrhe: poluvodiče, navigacijske uređaje i rezervne dijelove za dronove - kineska poludržavna tvrtka DJI je daleko najveći proizvođač bespilotnih letjelica na svijetu.

Ni Moskva ni Washington, nego samo Peking

No velika je greška i davno su prošla vremena dvojbe hoće li Peking "slušati" Zapad ili Moskvu. Kina će učiniti ono što je njoj u interesu, makar Helena Legarda, vodeća analitičarka Mercatorovog instituta za Kinu iz Berlina, upozorava kako Kini nipošto nije u interesu da Rusija izgubi rat. I to iz više razloga, najprije na globalnoj razini: "Obje države vide SAD i samim time NATO kao njihovog glavnog protivnika. I obje države žele promijeniti sadašnji svjetski poredak u kojem, po njihovom mišljenju, previše dominiraju SAD i Zapad."

- pročitajte još: Kinesko oružje Srbiji – raste zabrinutost Zapada

Naravno, svima je jasno kako je potpun vojni poraz atomske sile kao što je Rusija nezamisliv, ali je potpuno realno da toliki gubici u ljudima i tehnici "klimaju stolicu" vladara Kremlja. A politički udar i rušenje režima - bilo sa strane još žešćih tvrdolinijaša i nacionalista, bilo sa strane nekakvih liberalnih snaga naklonjenih Zapadu - za Peking bi bila još lošija vijest. Jer treba imati na umu da te dvije zemlje imaju veoma dugačku zajedničku granicu. "Već i zbog toga Peking ne želi imati politički nestabilnog susjeda, što bi lako mogla biti posljedica ruskog poraza."

A s druge strane...

No na drugoj strani vage u Pekingu je kineski gospodarski interes: Rusija je praktički beznačajan trgovinski partner - izvoz u Rusiju čini nekih 3% kineske međunarodne razmjene. A veoma moguće gospodarske sankcije Zapada, ako bi Kina slala oružje Rusiji, nipošto ne bi bile u njenom interesu. Odnosi sa Zapadom su ionako sve napetiji, a Kina želi i mora ove godine ostvariti gospodarski rast od najmanje 5% - što bi u tom slučaju bilo neizvodivo.

Ipak, Kina je i ove nedjelje (5.3.) objavila kako će još više povećati svoj vojni proračun za 7,2% i neosporno je da ona puni svoje arsenale. Ali se ne čini da to oružje želi dati Rusima, nego je tu i njen interes širenja prema jugu i osobito "mirna" aneksija Tajvana. Upravo ta paralela također zabrinjava zapadne stručnjake: "Putin osporava činjenicu kako je Ukrajina samostalna država, isto tako to i Kina tvrdi za Tajvan", upozorava Anna Marti iz njemačke Zaklade Friedrich Naumann. "Argument obje države za teritorijalne pretenzije su njihova imperijalna carstva."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu