Krompirušom protiv zagađenja

Svaki Nijemac svojim životnim stilom godišnje proizvede prosječno oko 11 tona CO2. To je takozvani "ugljični otisak". Ekološka organizacija "World Wide Fund for Nature" (WWF) je istražila koliki dio tog otiska spada na ishranu. U studiji "Klimatske promjene na tanjiru", naučnici su istraživali stakleničke gasove nastale proizvodnjom hrane. Od uzgoja biljaka za ishranu stoke, preko skladištenja namirnica do pripreme u domaćinstvima – sve je uzeto u obzir. I takozvane "indirektne emisije" su uračunate u krajnji rezultat. One nastaju, na primjer, pretvaranjem tropskih prašuma u pašnjake ili polja za uzgoj stočne hrane.

Krompiruša umjesto bureka

Druga faza studije je podrazumijevala da stručnjaci ponovo izračunaju vrijednosti, ali onakve kakve bi bile da svi Nijemci jedu polovinu dosadašnje količine mesa. To odgovara preporukama Njemačkog društva za ishranu, prema kojima je 450 grama mesa sedmično sasvim dovoljno.

Cifre su impresivne, pogotovo za zemlju u kojoj se toliko voze automobili: "Kada ne bismo jeli meso samo jedan dan sedmično, mogli bismo spriječiti ispuštanje devet miliona tona CO2 u atmosferu. To smo preračunali i rezultat je bio da bi se moralo odustati od 75 milijardi kilometara vožnje automobilom, da bi se ostvario isti potencijal uštede emisije štetnih gasova kao kad se meso ne bi jelo samo jedanput sedmično", kaže Tanja Dräger de Teran, WWF-ova referentkinja za zaštitu klime i ishranu. I za one, koji žele baš precizno znati, s osmijehom dodaje: "Klimatski otisak za svinjeći odrezak je oko 2.000 grama. Automobil ispušta oko 120 grama po kilometru – to znači da je zagađenje nastalo zbog odreska, jednako zagađenju 20 kilometara duge vožnje autom". (za janjetinu je 30 kilometara)

To ne smije dovesti do toga da neko nakon odbijanja mesa čiste savjesti postane teški zagađivač, kaže Dräger de Teran u razgovoru za DW. Naprotiv: ona poziva na smanjenje i vožnje automobilima i konzumiranja mesa: "Moramo uštediti ugljični dioksid gdje god je to moguće i moramo znatno reducirati emisije. U takvoj situaciji, svaki doprinos je važan."

Zaštita klime za zdravlje i novčanik

WWF ima podršku nevladinih organizacija kao što je "Brot für die Welt". Njihov poljoprivredni stručnjak Stig Tanzmann ukazuje na to da je zbog globalnog porasta u konzumaciji mesa potrebno sve više površine za pašnjake ili uzgoj stočne hrane. Samo za namirnice uvezene u Njemačku, u zemljama porijekla potrebno je dva miliona hektara zemljišta. To je više od deset posto ukupne njemačke poljoprivredne površine. Jedna od posljedica toga je, na primjer, da se u Južnoj Americi sve više Indijanaca protjeruje sa svoje zemlje. Osim toga, u porastu je i korištenje pesticida i đubriva štetnih po zdravlje.

Ali, manje jesti meso korisno je i za državu, kaže Tanzmann. To bi dovelo do niza prednosti za zdravstveni sistem Njemačke: "Mnoge kardiovaskularne bolesti nastaju zbog toga što ljudi jedu previše mesa i masne hrane", naglašava Tanzmann. On smatra da bi se zbog toga vlada morala mnogo snažnije nego sada zauzimati za prehranu s manje mesa: "Ali, vlada oklijeva jer postoji jako protivljenje tome, a to je industrija kojoj je u interesu da količina konzumiranog mesa ostane velika."

Uz odustajanje od mesa u vezi sa zaštitom klime postoji još jedan aspekt koji je WWF-ovoj ekspertici za ishranu Tanji Dräger važan: kada bi Nijemci kupovali samo onoliko koliko im je zaista potrebno, ne bi se bacalo toliko namirnica i moglo bi se godišnje uštediti oko 800 kg CO2 po osobi. I to bi imalo još jedan pozitivan efekat, kaže Tanja Dräger: "Kada bismo zaista manje bacali, četveročlana porodica bi mogla uštedjeti do 1.200 eura godišnje."

Autori: Martin Koch / Melina Borčak

Odg. urednica: Jasmina Rose