Klimatske promjene prijete i maslinama u Grčkoj

„Lezbos bez maslina je nezamisliv!" - kaže Mihalis Bakas, ekološki aktivista iz Mitilena. „Maslina je dio naše kulture. Ovdje na Lezbosu su milioni stabala maslina.“ Za treće po veličini ostrvo u Grčkoj, proizvodnja maslinovog ulja je važan ekonomski oslonac, i to vijekovima. „Svo bogatstvo ostrva bazirano je na maslinama", kaže Bakas.

- pročitajte još:Grčka: požare uzrokuju klimatske promjene i ljudska nepažnja

Mnoge vile u neoklasicističkom stilu u glavnom gradu ostrva, Mitilini, u njegovim bogatim četvrtima svjedoče o vremenu kada je ostrvsko maslinovo ulje visokog kvaliteta dostizalo vrhunske cijene širom Mediterana. Međutim, klimatske promjene utiču i na masline koje su inače otporne na toplotu.

„Ljeta su sve suvlja", objašnjava aktivista za zaštitu životne sredine Bakas. 2022. godine nije padala kiša pet mjeseci. "Osim toga, zime više nisu toliko hladne. A onda maslinama je to potrebno da bi mogle pravilno da rastu." A kada pada, kiša lije kao iz kabla u takvim količinama da drveće ne može da je upije. „Iznad svega, ekstremni vremenski fenomeni u proljeće mogu dovesti do toga da masline ne mogu da cvjetaju."

Bakas je u kontaktu sa mnogim poljoprivrednicima na ostrvu, koji su zabrinuti zbog promjene klime. „Poljoprivrednici su šokirani", priča. "Oni vide da njihova proizvodnja opada." Istovremeno, tržišne cijene maslinovog ulja jedva da pokrivaju troškove uzgoja. U ovakvim okolnostima teško da se može razmišljati o ulaganjima u budućnost. „Mnogi ne znaju šta da rade. Zato napuštaju posao sa maslinama i traže drugi posao."

Tradicionalni uzgoj za budućnost

I Mihalis Bakas je zabrinut za budućnost maslina koje su dio istorije i identiteta, od kojih zavisi i egzistencija mnogih. Konačno se moraju preduzeti mjere za ograničavanje posljedica klimatskih promjena - sa istom odlučnošću sa kojom se suprotstavljalo pandemiji korone, zahtijeva ekološki aktivista.

Neki maslinari na Lezbosu su shvatili da je potrebna promjena u razmišljanju i na lokalnom nivou. Jedan od njih je Prokopis Bancis. Njegova plantaža je biodinamička. To znači da radi sa prirodom, a ne protiv nje. Ne koriste se ni đubriva ni sredstva protiv insekata, Bancis se u potpunosti oslanja na prirodnu otpornost stabala masline. Radi se o puštanju plodnog tla da radi bez drastične intervencije, objašnjava on.

Manje roda se teško može izbjeći

Kao i većina maslinara na Lezbosu, ​​Bancijeva berba 2022. nije tako obilna kao što se nadao. Ovo ljeto nije bilo tako vruće kao prethodne godine. Ali kiše je bilo premalo: „Drveće jedva razvija nove izdanke. Moraju da čuvaju energiju da bi se održali u životu", kaže Bancis. I iz tog razloga, lošije berbe teško da će se moći izbjeći u budućnosti.

Ipak, Mihalis Bakas se nada da će više uzgajivača maslina na Lesbosu odlučiti za biodinamičku plantažu poput Prokopisa Bancisa: „Prakse iz prošlosti i danas su veoma pogodne za uzgoj maslina. Ovo takođe uključuje bogatu i raznoliku floru na tlu između drveća: „Ove biljke daju drveću dodatnu vlagu i čuvaju prikupljenu vodu." Mnogi maslinari koriste hemikalije da bi uklonili „korov". Morate ih ubijediti da prepoznaju prednosti biodiverziteta i u poljoprivredi.

Potrebno je političko preispitivanje

Elijas Papateodoru je generalni sekretar Zelenih, koji u Grčkoj jedva da imaju političku moć. Na prošlim izborima nisu uspjeli da osvoje ni jedan odsto glasova. Ekološka pitanja tek polako ulaze u vidno polje.

Papateodoru se nada većoj podršci na parlamentarnim izborima sljedeće godine – prije svega zbog klimatskih promjena koje su posebno primjetne u poljoprivredi. „Poljoprivreda je jedan od stubova grčke kulture“, kaže političar Zelenih. "Već sad imamo problema sa maslinama. Sa klimatskim promjenama, vidimo porast biljnih bolesti koje ranije nisu postojale."

Grožđe je takođe ugroženo, kao i proizvodnja feta sira, jer će ovce i koze u budućnosti imati samo ograničen pristup pašnjacima. Zbog toga je energetska tranzicija sada posebno važna, ne samo u Grčkoj već svuda. Nekoliko velikih kompanija i dalje kontroliše potrošnju energije. Ovaj model nije održiv u budućnosti – ni sa ekološke ni sa ekonomske tačke gledišta.

„U budućnosti će poljoprivrednici morati sami da proizvode energiju koju troše", naglašava Papateodoru. Isto važi i za gradove. Samo ako su ljudi direktno uključeni u prednosti energetske tranzicije, one se mogu ostvariti – i tako obuzdati dalekosežne posljedice klimatskih promjena.

- pročitajte još: Muke talijanskih maslinara

A do tada će masline na Lezbosu i drugdje, makar sa manje novih izdanaka i manje roda, valjda preživjeti. 

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu