Ko će zaustaviti ratnike "Islamske države?"

I dok je pažnja svijeta usmjerena na Gazu, džihadisti u Iraku dovode građane pred svršen čin: nakon što su borci "Islamske države" (IS) već u junu zauzeli grad Mosul na sjeveru Iraka, sada su uslijedili i obližnji gradovi Sindšar i Samar, potom dva naftna polja i brana kod Mosula koja je najveća u zemlji. Kurdski i arapski informativni portali izvještavaju o brojnim egzekucijama, 200.000 ljudi je prema navodima Ujedinjenjih nacija (UN) u bijegu. Žrtve su ovaj put uglavnom jesidi, pripadnici religiozne manjine koje militantni ekstremisti "Islamske države", slično kao i šiite, smatraju "nevjernicima". Prethodno su iz regiona masovno pobjegli kršćani, koji su samo na taj način mogli izbjeći prisilni prelazak na islam ili plaćanje posebnog poreza.

Oslabljeni Kurdi

Sve hitnije se postavlja pitanje: ko može zaustaviti teror džihadista okupljenih u organizaciju pod nazivom "Islamska država"? Iračka armija je u Mosulu pokazala da se malo čim može suprotstaviti dobro opremljenim i odlično finansiranim borcima IS-a (ranije ISIS). Grad je ekstremistima praktično prepušten bez borbe. Najnoviji pohodi džihadista pokazuju međutim da je i toliko hvaljena borbena snaga kurdske milicije Pešmerga ograničena.

Kurdi su istina započeli protivofanzivu čiji rezultat treba sačekati. Ovaj put ih podržava i iračko vojno vazduhoplovstvo. No, oni su najprije morali pretrpjeti gorke poraze. I prije svega, nisu mogli zaštititi ljude u regionu.

"Islamska država" u Iraku i Sirijii u međuvremenu pod kontrolom drži područje koje je višestruko veće od Libana i Jordana. Ona tamo širi teror koji u sjenu baca čak i brutalna djela Al Kaide i talibana. Čak kada džihadistima i ne bi pošlo za rukom da povećaju svoje područje vladavine, oni već sada tamo sistematski ubijaju i proganjaju ljude. Koliko dugo svijet to još može nijemo posmatrati?

Džihadisti iz Evrope

Pored toga, posebno opasno je što "Islamska država" predstavlja očigledno atraktivno polje za džihadiste iz cijelog svijeta. Džihadisti šire istovremeno perfidnu i visoko profesionalnu propagandu. U internetu objavljuju svoje zločine, odrubljivanja glava i strijeljanja kako bi pronašli što više pristalica. A njih zaista i nalaze: prema navodima različitih tajnih službi, na strani džihadista se ne bori samo nekoliko hiljada boraca iz arapskih zemalja, već i više stotina iz Evrope. I atentator, optužen da je prošle godine u maju u jevrejskom muzeju u Briselu ubio četiri osobe, prethodno se borio kao džihadista u Siriji.

Suniti kao uzor

Terorizam ne nastaje iz ničega. Džihadisti profitiraju od toga što je sirijski diktator Bašar al Asad dozvolio bombardovanje sopstvenog naroda i što irački predsjednik Nuri al Maliki sunite drži podalje od vlasti. On danas (05.08.2014) čak želi pokušati dobiti još jedan mandat. Međutim, politička rješenja su komplicirana i u međuvremenu nedovoljna. Protiv "Islamske države" se mora boriti vojnim sredstvima. Model za to bi mogla biti sunitska plemena na istoku Sirije koja su se odvojila od IS-a i koja se pored Al Asada, također bore protiv terorista IS-a.