Ko ima problem, Brisel ili BiH?

Praksa političke elite u BiH da probleme rješava van institucija sistema nedjelotvorna je i štetna po interese građana. Potvrdio je to i slučaj IPA fondova (Instrumenti pretpristupne pomoći), odnosno načelni dogovor Zlatka Lagumdžije i Milorada Dodika. Ne obazirući se na striktna pravila Evropske unije (EU), dvojica lidera su se dogovorili da problem IPA fondova riješe jednostavnom preraspodjelom evropskih sredstava.

Pismo evropskog komesara za proširenje Stefana Fuelea predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Nikoli Špiriću poruka je i političkim liderima da se EU ne želi upuštati u polemiku sa vaninstitucionalnim centrima moći. Fuele žali što je BiH jedina država u regionu koja nije sposobna realizirati nacionalni IPA program. U pismu je i odgovor na pitanje mogu li se IPA sredstva preusmjeravati iz jednog u druge projeke, kako su to osmislili Lagumdžija i Dodik.

Nema prebacivanja sredstava ni novih projekata

"U pismu predsjedavajućem Vijeća ministara Stefan Fuele navodi da će biti prihvaćeni samo oni projekti oko kojih se postigne jasan konsenzus kompetentnih nivoa vlasti, te da nema novih projekata niti prebacivanja sredstava iz jednog projekta u drugi", pojašnjava predsjedavajući zajedničke Komisije za evropske integracije u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Halid Genjac.

Koliko lideri u BiH drže do nastojanja Evropske komisije da probleme rješavaju sa institucijama vlasti, pokazao je odgovor predsjednika SDP-a (Socijaldemokratske partije) BiH Zlatka Lagumdžije. "Ja sam načelni sporazum postigao sa gospodinom Dodikom i sada se radi o detaljima. Ako Brisel ne može da prihvati naš dogovor, onda očigledno Brisel ima problem veći nego mi", kazao je Lagumdžija.

Reakcija bh. lidera potvrđuje da je BiH još uvijek neuređeno političko društvo u kojem institucije služe za naknadno formaliziranje odluka političkih lidera, donesenih na vrlo neformalan način, kaže analitičar Centara civilnih inicijativa Adis Arapović. "Ne može onaj koji potražuje gotovo pa donatorska sredstva postavljati uslove o načinu njihove distribucije. Samoproglašeni lideri bi morali uzeti u obzir odnose moći i prilagoditi se uslovima osim u slučajevima kada je to suprotno interesu države i naroda", kaže Arapović.

Politički lideri se ponašaju kao plemenske starješine

"Insistirati na tome da Evropska komisija reterira zato što se neko usmeno dogovorio, bez ikakve garancije da će se to ispuniti i bez pisanog traga ovjerenog od strane relevantne institucije, u ovom slučaju Vijeća ministara BiH, u najmanju ruku je neevropski i neliderski. Evropska komisija očekuje ozbiljan, institucionaliziran pristup i dokument dostavljen od strane Vijeća ministara BiH, a ne načelni dogovor nekakvih lidera", ističe Arapović.

Posljedice neodgovornog odnosa političke elite u BiH, u prvom redu prema sopstvenim građanima, a potom i partnerima u EU, su porazne. "BiH se tretira kao nedovršena država sa embrionalnom političkom kulturom u kojoj se politički lideri ponašaju kao plemenske starješine", kaže Arapović, pojašnjavajući da su u BiH zato derogirane institucije i ustavni poredak, kao i procedura donošenja odluka.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić