Ko je izveo napad nervnim gasom u Siriji?

Britanski ministar spoljnih poslova Boris Džonson je iz protesta zbog ruske politike u Siriji otkazao svoju posjetu Moskvi koja je bila planirana za danas (10.4.). On je izjavio da se poslije najnovijih događaja u Siriji „situacija za njega iz temelja promijenila", te da se sada koncentriše na savjetovanje sa SAD oko ministarskog sastanka G7 u Italiji. Istovremeno je kritikovao rusko rukovodstvo zbog podrške sirijskom predsjedniku Bašaru al Asadu poslije napada nervnim gasom u mjestu Han Šejhunu. Kao ni većina drugih visokih političara Zapada na čelu sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom, ni Džonson ne sumnja da je taj napad bio djelo jedinica sirijske vlade. Na isti način on je podržao i to što je američka vojska raketirala vazduhoplovnu bazu za koju Vašington tvrdi da je bila polazište napada nervnim gasom u kojem je ubijeno 84 ljudi.

Moskva je na Džonsonov potez reagovala sa nerazumijevanjem. „Imamo utisak da zapadne zemlje žive u nekoj specijalnoj stvarnosti: najprije pokušavaju da jednostrano kuju zajedničke planove, a onda ih opet jednostrano mijenjaju – i izmišljaju apsurdne razloge za to", rekla je za agenciju Tass portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Saharova. Ona je kritikovala nepostojanje jasne spoljnopolitčke strategije vlade SAD: „Ako je nešto u SAD predvidljivo, onda je to nepredvidljivost njihove spoljne politike". Kremlj je napad SAD u Siriji nazvao „napadom na suverenu državu“ i povredom međunarodnog prava.

Napad nije pokriven međunarodnim pravom

Vlada u Berlinu to ne vidi tako. Kancelarka Angela Merkel (CDU) je poslije raketnog napada SAD u Siriji zajedno sa francuskim predsjednikom Fransoa Olandom saopštila da sirijski predsjednik Bašar al Asad „snosi isključivu odgovornost za ovaj razvoj događaja" te da „to što je on ponovo upotrijebio hemijsko oružje i njegovi zločini protiv sopstvenog naroda traže sankcionisanje". A ministar spoljnih poslova Zigmar Gabrijel (SPD) je za vrijeme boravka u Maliju rekao: „To što su SAD reagovale napadom na Asadove vojne strukture, od kojih potiče ovaj užasan ratni zločin, može se razumjeti".

Njemačka ministarka odbrane Ursula fon der Lajen se u jednoj televizijskoj diskusiji složila da se napad vojske SAD „može razumjeti" kao „hitac upozorenja" na pozadini zločina za koji je „vrlo vjerovatno" odgovoran sirijski diktator Asad. Akciju SAD Fon der Lajenova je pozdravila pozivajući se na poglavlje VII Povelje Ujedinjenih nacija. Jer, to što je izveo predsjednik SAD Tramp, za nju spada u tamo opisane „robusne mjere". Tom iskazu se suprotstavio portparol stranke Ljevice za spoljnopolitička pitanja Jan van Aken, primjetivši da ministarka sugeriše da je napad pokriven međunarodnim pravom – što nije slučaj. Zato je on nju optužio da „navodi javnost na pogrešne zaključke".

Šta su činjenice?

Povodom aktuelnih događaja u Siriji, oglasio se i stručnjak za Bliski istok, nekadašnji urednik nedjeljnika Cajt za teme sa tog područja, i savjetnik Ministarstva unutrašnjih poslova Njemačke za pitanja Bliskog istoka i arapskog svijeta. On je rekao da je napad nervnim gasom izveden „pod tuđom zastavom", odnosno, da je podmetnut Asadovoj vladi, i da je vrlo vjerovatno da je Turska isporučila teroristima grupe Al Nusra nervni gas, tako da su teroristi mogli da ga upotrebe kako bi naveli svjetsku javnost da je riječ o Asadovom zločinu.