Koliko su Njemačka i SAD uistinu bliski?

Odnosi između Njemačke i SAD-a tijekom predsjedništva Donalda Trumpanisu bili najbolji. Kada je Joe Biden preuzeo dužnost 2021. godine, obje zemlje su se trudile obnoviti odnose, oslanjajući se na svoje povijesne veze, zajedničke sigurnosne interese i vrijednosti. Ali to nije bilo lako.

SAD je oduvijek bio izrazito kritičan prema projektu plinovoda Sjeverni tok 2, koji je trebao dovoditi prirodni plin izravno iz Rusije u Njemačku. To je bilo neuobičajeno među prijateljima. Osim toga je pritisak SAD-a na Njemačku da isključi kineske telekomunikacijske tvrtke Huawei i ZTE iz svojih 5G mreža doveo Njemačku u neugodnu poziciju.

Nakon toga uslijedio je katastrofalan - i za europske saveznike iznenađujući - potez: povlačenje američkih trupa iz Afganistana u kolovozu 2021. godine. Odlazak Angele Merkel s dužnosti njemačke kancelarke iste godine također je donio promjene. Njezin nasljednik Olaf Scholz već se nekoliko puta sastao s Bidenom i uvijek naglašava koliko su važni dobri bilateralni odnosi.

No, kakvi su danas transatlantski odnosi? Oko kojih tema se SAD i Njemačka slažu, a gdje bi moglo biti prostora za napredak?

Koordinirano djelovanje

Jedan od najvećih sukoba između Njemačke i bivšeg američkog predsjednika Trumpa bile su nedovoljni njemački izdaci za NATO i obranu općenito. Dugo su se Nijemci opirali izdvajanju dva posto bruto nacionalnog dohotka za vojsku.

No sve se promijenilo nakon što je Rusija u veljači 2022. godine napala Ukrajinu. Tada je i Njemačka je shvatila potrebu za promjenom u svojoj politici obrane i sigurnosti. 

SAD se pokazao kao pouzdan saveznik i najveći podržavatelj Ukrajine, a slijedi ga Njemačka. Nekoliko dana nakon ruske invazije Scholz je održao emotivan govor u kojem je govorio o "prekretnici". Za Njemačku, koja je do tada bila pasivna u obrambenoj politici, najava posebnog fonda od 100 milijardi eura za Bundeswehr bila je značajna promjena. 

Berlin je podržao razne sankcije SAD-a protiv Rusije i surađivao u osjetljivim razmjenama zatvorenika.

Ruski plin više nije glavni izvor energije za Njemačku i zemlja sada uvozi ukapljeni prirodni plin (LNG), između ostalog iz SAD-a.

Vojna moć i dalekometne rakete

Što se tiče rata u Gazi, stavovi obje zemlje su slični. Obje podržavaju Izrael i ulažu velike diplomatske napore u postizanje dugoročnog primirja.

Jedna točka neslaganja između Washingtona i Berlina mogla bi biti povećana vojna prisutnost SAD-a u Njemačkoj. Trenutno je u zemlji stacionirano više od 35.000 aktivnih pripadnika američke vojske, što je više nego u svim ostalim članicama Europske unije zajedno.

Od početka 2026. godine, SAD planira ponovno stacionirati dalekometne rakete u Njemačkoj, prvi put od 1990-ih. Ove rakete ne bi služile samo zaštiti Njemačke, već i zaštiti istočnih članica NATO-a poput Poljske i baltičkih država. Ova odluka donesena je bez parlamentarne rasprave, a kritizirana je ne samo od strane ekstremne desnice i ljevice, već i od nekih članova vladine koalicije.

Ekonomski interesi

Ekonomski, dvije su zemlje usko povezane. SAD je najveći trgovinski partner Njemačke, a njemačke tvrtke su s više od 900.000 radnih mjesta treći najveći strani poslodavac u SAD-u, prema podacima njemačkog veleposlanstva u Washingtonu.

Oko 85 posto Amerikanaca i 77 posto Nijemaca smatraju odnose između dviju zemalja dobrima, navodi se u istraživanju Pew Research Center-a i Körber-Stiftung-a objavljenom krajem prošle godine. 

Istraživanje pokazuje da većina građana u obje zemlje rastući utjecaj Kine vidi kao štetan. Sedam od deset Amerikanaca smatra Kinu ozbiljnom prijetnjom za svoju ekonomiju i sigurnost. U Njemačkoj oko polovica ispitanika Kinu smatra ekonomskom prijetnjom.

Njemačka je nedavno slijedila primjer SAD-a i izbacila kineske tvrtke iz svojih 5G mreža. Kao SAD i Njemačka povećava svoje kapacitete za proizvodnju čipova kako bi postala manje ovisna o stranim tvrtkama. To se posebno odnosi na TSMC iz Tajvana, u slučaju da Kina napadne tu zemlju.

SAD bi volio da Njemačka zauzme stroži stav prema Kini kako bi obuzdala njezin ekonomski utjecaj. Pritom Washington želi biti uzor i već je najavio stroge nove carine na kineske električne automobile. No, samo što je Europska unija najavila vlastite carine, Njemačka se povukla, u strahu od odmazde protiv svog automobilskog sektora.

Drugi mandat Trumpa bio bi izazov

I ubuduće ne bi trebalo biti teško pronaći zajedničke interese između SAD-a, Njemačke i Europe. S predsjednicom Kamalom Harris stvari bi vjerojatno ostale iste kao što su bile posljednjih četiri godine. Nijemci tu opciju priželjkuju, ali njemačka vlada se priprema i za mogućnost drugačijeg ishoda izbora.

Pobjeda Trumpa imala bi ozbiljne posljedice za američku podršku Ukrajini i snagu američkih trupa stacioniranih u Europi. Bivši predsjednik često je dovodio u pitanje vrijednost transatlantskih odnosa i smatrao Europu ekonomskim konkurentom. Rezultat bi mogao biti manje suradnje, više carine ili čak trgovinski rat.

"Trump 2.0 značio bi još drastičniji raskol u transatlantskim odnosima nego 2017.-2020.", piše Rachel Tausendfreund u članku objavljenom u rujnu o američkim izborima. Ona je viša znanstvena suradnica u Njemačkom vijeću za vanjske odnose i uvjerena je da se Njemačka mora ponuditi kao koristan partner za transatlantsku sigurnost i globalnu strategiju, bez obzira na ishod izbora, jer uvelike ovisi o SAD-u kada se radi o vlastitoj sigurnosti.

Njemačka je u prošlosti često činila ustupke SAD-u kako bi stvari funkcionirale. Ova taktika čini se korisnom za obje strane i vjerojatno se neće promijeniti. Jer čak ni u bliskim prijateljstvima, partneri nisu uvijek na istoj razini.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu