Kome (ne)treba kultura u BiH?

Filmski stvaraoci u BiH ne očekuju millione maraka za snimanje filma, pozorišni ljudi rade predstave s dosta manje sredstava nego što im je potrebno i sa više imaginacije. Da novca za kulturu nema nije nikakva novost, taj problem imaju i mnogo razvijenije zemlje od BiH. “Oni koji u BiH odlučuju o raspodjeli budžeta, kulturu posmatraju ne samo kao trošak. Oni je tretiraju kao radioaktivni otpad”, kaže sarajevski dramski pisac i univerzitetski profesor Almir Bašović.

On ističe da nedostatak novca nije najveći niti jedini problem kulturnog sistema u BiH. Problem su, kako kaže, mali “šverceri” koji trguju svim i svačim, a koji se prave da se bave kulturom. Posljednjih pet drama ovog autora postavljeno je na stranim jezicima. Dva puta na njemačkom, dva puta na češkom i jednom na albanskom jeziku. “Nedavno sam imao pregovore sa Narodnim pozorištem u Sarajevu, ali mi je na kraju rečeno da nema para za taj projekat”, dodaje Bašović.

“Loši potezi skupo koštaju”

Istovremeno Bašović ističe da ignorantski odnos prema kulturi vodi u primitivizam, a da takvo stanje, kako kaže, odgovara određenim elitama u BiH. “Jedini konsenzus koji postoji kod naših političkih opcija jeste odnos prema kulturi, tj. njihova nekultura”, poručuje Bašović.

U resornom ministarstvu Republike Srpske kažu da je u 2015. predviđeno znatno više sredstava za grantove u oblasti kulture, tačnije 650.000 konvertibilnih maraka. Budžet za kulturu u RS za ovu godinu iznosi 13 miliona i 236 hiljada KM, što je jedan odsto ukupnog budžeta RS.

Goran Dakić iz Banjaluke je dugogodišnji novinar u oblasti kulture, osim toga i nagrađivani mladi književnik. Kroz novinarski posao ukazivao je bezbroj puta na nelogičnosti u sistemu, na situacije gdje se novac rasipa za nepotrebne stavke, a ne daje se za, kako kaže, krucijalne projekte.

“Republika Srpska je godinama plaćala kotizaciju za Euroimaž (evropska fondacija za finansiranje kinematografije, op.a.). Za sedam ili osam godina smo dali desetine hiljada maraka samo da bismo bili dio toga, a da nismo zauzvrat povukli ni marku. S druge strane, Federacija BiH uspjela je povući nekoliko miliona KM iz Euroimaža. To znači da neko u našem ministarstvu ne radi svoj posao”, objašnjava Dakić.

Potreba, a ne luksuz

Građani BiH uglavnom su nezadovoljni kulturnom ponudom. Banjalučanka Dijana Gajić žali što u svom gradu ne može vidjeti više kulturnih sadržaja, što alternativna umjetnička scena ne dolazi do izražaja. Odlazak na koncert, izložbu ili na predstavu za nju je sastavni dio života. “Veći kulturni centri poput Beograda i Zagreba su jako blizu, ali to što se tamo dešava sporo dolazi do nas. Još gore je to što, kada se dešava nešto sjajno, odnos prema umjetnosti je poražavajući. Mediji su potpuno nezainteresovani, nema promocije kulturnih događaja”, žali se ova Banjalučanka. Dodaje da na televiziji, u informativnim emisijama skoro nikada ne vidi sadržaj iz kulture, bez obzira što često ima povoda za to.

U Mostaru su svim kulturnim ustanovama u posljednjih nekoliko godina ukinuta programska sredstva. Ta stavka u budžetu je prekrižena, kaže direktorka Mostarskog teatra mladih Tanja Miletić Oručević: “Sredstva koja se dobiju od grada ili kantona su isključivo za režije i plate zaposlenih. Nenormalno je da se javna kultura finansira tako što održavate zgradu i podijelite plate, a da tim ljudima ne omogućavate da rade ono zbog čega su tu.” Dodaje da se ova pozorišna kuća u velikoj mjeri oslanja na pisanje projekata i da brojne programe realizuje upravo zahvaljujući njima.

Miletić Oručević kaže da je ona, poput brojnih kolega, došla na čelo institucije koja je prethodno opljačkana i nalazi se na rubu propasti: “Biti direktor kulturne ustanove danas nije privilegija već kaznena ekspedicija. Ja sam zatekla katastrofalno stanje u Mostarskom teatru mladih. Zloupotrebe, loše poslovanje prethodnog rukovodstva dovele su kuću pred zatvaranje.”

U BiH uvijek može manje

Predviđeni budžeti za kulturne projekte se konstantno smanjuju. Primjer je i posljednji konkurs Ministarstva civilnih poslova BiH, kada su sve kulturne institucije dobile daleko manje novca nego ranijih godina, objašnjava direktorka Muzeja savremene umjetnosti RS Sarita Vujković.

“Kultura kod nas živi zahvaljujući entuzijazmu, i to već dvadeset godina. Ali to ne može još dugo da traje. Dovijamo se na bezbroj načina, sredstva tražimo u raznim fondovima i međunarodnim projektima”, kaže Vujković.

Veliki problem je taj što budžet koji im je određen na godišnjem nivou, institucije ne dobiju na vrijeme, pa su redom sve zadužene, objašnjava direktorka MSU RS:

“Iznos za materijalne troškove je takođe smanjen, a mi se nalazimo u prostoru od 3000 kvadratnih metara. Ne možemo svoje obaveze izmiriti na vrijeme. Grijanje, struja, voda stalno poskupljuju, a novac namijenjen za te troškove se smanjuje.”

„Vlast koju smo izabrali se boji kulture“

“Svaka vlada u 'normalnoj' zemlji koja bi dopustila zatvaranje muzeja, ne bi dugo opstala. Međutim, kod nas je to sasvim normalno. Prisiljeni smo trpiti vlast koju smo sami izabrali, a ta vlast se boji kulture”, kaže Almir Bašović.

Sarita Vujković podsjeća da je na svjetskoj kulturnoj sceni evidentan veliki preokret u svim oblastima. “Muzeji su doživjeli nevjerovatnu transformaciju, od statičnih institucija sa stalnim postavkama postali su živa mjesta otvorena za javnost. Mi moramo ići ukorak s vremenom, pratiti trendove, usavršavati se”, poručuje ona.

“Šta je sa silnim domovina kulture koje smo imali?”

U Sarajevu se ovoga ponedjeljka (16.02.) u Mediacentru predstavlja inicijativa “Kultura 2020”. Ta inicijativa je početak zajedničkog djelovanja kulturnih radnika, kako bi se problemi u oblasti kulture počeli rješavati.

“Ko odlučuje o raspodjeli novca za kulturu? Šta je sa silnim domovima kulture koje smo imali, kome su prodani i čemu služe? Na početku želimo da se bavimo donošenjem kulturnih strategija. Jedini kanton u Federaciji BiH koji ima strategiju za narednih pet godina je Zeničko-Dobojski“, kaže koordinatorka inicijative Ines Tanović.

Ističe da sistem kulture u BiH trpi užasnu nepravdu i da je umrežavanje kulturnih radnika neophodno. Pozivaju sve da im se pridruže. U koordinacionom odboru inicijative „Kultura 2020“ su pojedinci iz različitih dijelova BiH i iz različitih kulturnih oblasti.