Kompromis u svađi oko azilanata

Nakon višemjesečnog natezanja na koncu je sve išlo brzo: na sastanku šefova stranaka koji je trajao oko tri sata velika koalicija u Berlinu je okončala svađu oko takozvanog „Paketa o azilu II“. Kompromis je pronađen oko reguliranja prihvata članova obitelji sirijskih izbjeglica. Obitelji onih izbjeglica „koje se ne progoni izravno i osobno“, u roku od dvije godine ne smiju doći u Njemačku, objavio je šef SPD-a Sigmar Gabriel. Kancelarka Angela Merkel je najavila da će novo zaoštravanje prava na azil vrlo brzo biti poslano u zakonodavnu proceduru. Očekuje se da će odluku čelnika koalicije savezna vlada usvojiti na svom idućem zasjedanju u iduću srijedu.

Zabrana dolaska članova obitelji pogađa oko 20% Sirijaca koji su od rujna 2015. pronašli utočište u Njemačkoj. Vjerojatno se radi o ljudima koji nisu došli izravno iz područja na kojima je u tijeku građanski rat, već primjerice iz izbjegličkih logora u Jordanu, Libanonu ili Turskoj. Oni u Njemačkoj uživaju samo takozvanu „subsidijarnu zaštitu“, zbog toga što nemaju status izbjeglica po Ženevskoj konvenciji. No, njihovi članovi obitelji trebali bi imati prednost ukoliko u praksi profunkcionira ideja savezne vlade o „prihvatnim kontingentima“ za izbjeglice na području Europske unije, radi se o ljudima koji se trenutno nalaze u državama u sirijskom susjedstvu. U tom slučaju (dakle ukoliko se postigne europsko rješenje oko njihovog prihvata) oni bi mogli doći u Njemačku – legalno i na siguran način. Sirijci koji potječu s područja u kojima bjesni građanski rat, u Njemačkoj i dalje imaju status izbjeglica s trogodišnjom dozvolom boravka, perspektivu ostanka u zemlji i mogućnost prihvata članova obitelji koji su trenutno u Siriji odnosno u susjednim zemljama.

Zeleni kritiziraju sporazum

Oporbeni Zeleni su kritizirali kompromis. „Tko ukine mogućnost dolaska članova obitelji, taj svjesno preuzima rizik da se djeca i žene utope u Sredozemnom moru“, kaže političarka Franziska Brantner. Ona smatra da će i integracija biti teža bez obitelji. Šef najvećeg njemačkog udruženja za socijalnu skrb, Ulrich Schneider na Twitteru je napisao kako je ta odluka sramotna.

Postizanje kompromisa je veliko olakšanje ponajprije za „veliku koaliciju“, koja vodi utrku s vremenom u rješavanju izbjegličke krize. Najkasnije s dolaskom proljeća očekuje se porast broja izbjeglica. Pritisak na lidere stranaka CDU, CSU i SPD u posljednje vrijeme su vršili i šefovi pokrajinskih vlada koji su se također sastali u Berlinu kako bi razgovarali o integraciji brojnih izbjeglica. „Svatko osjeća da opada povjerenje stanovništva, naš je zadataka ponovno izgraditi to povjerenje“, rekao je premijer Hessena Volker Bouffier (CDU).

Paket o azilu II

Njime je predviđeno utemeljenje posebnih prihvatnih centara u kojima bi se trebali rješavati zahtjevi za azilom onih izbjeglica koji imaju male šanse za ostankom u Njemačkoj – i to po ubrzanoj proceduri. Deportacija će biti odgođena samo u slučaju težeg oboljenja kojeg će se morati dokazati atestima. Planira se uvođenja jedinstvene iskaznice za izbjeglice. Ubuduće će svaki azilant s 10 eura mjesečno morati sufinancirati tečajeve integracije. Socijalnu pomoć će primate samo oni azilanti koji su uredno registrirani. Izbjeglice koje su započele proces izobrazbe za neki zanat, tijekom trajanja programa imaju zajamčen boravak u zemlji, a nakon okončavanja izobrazbe smjet će dvije godine raditi u Njemačkoj.

Merkel, Gabriel i Seehofer su osim toga postigli i dogovor da se Maroko, Alžir i Tunis proglasi sigurnim državama. To je preduvjet za ubrzanje postupka deportacije ljudi iz tih zemalja. U posljednje je vrijeme porastao broj došljaka posebice iz Alžira i Maroka. Za usvajanje paketa saveznoj vladi treba podrška Bundesrata (gornjeg doma Njemačkog parlamenta), u kojem sjede predstavnici 16 saveznih pokrajina. Nevladina organizacija Pro Asyl kritizirala je da se u navedenim državama u ozbiljnoj mjeri krše ljudska prava.