Konačno u NATO: Dug put Švedske do učlanjenja

NATO bi mogao primiti Švedsku u svoj članstvo u narednih nekoliko dana. Nakon dužeg odlaganja, mađarski parlament glasaće o zahtjevu te skandinavske zemlje, koji je podnijet prije skoro dvije godine. Mađarska je posljednja članica NATO-a koja još nije ratifikovala pristupanje Švedske zapadnoj vojnoj alijansi. Međutim, budući da je stranka Fidesz premijera Viktora Orbana nedavno nagovijestila svoje odobrenje, očekuje se pozitivan rezultat glasanja. Ovo bi otvorilo put Švedskoj da se pridruži zapadnom odbrambenom savezu.

Niko nije ni slutio kakva će odiseja zadesiti ovu zemlju na putu u NATO. Možda zato što se na početku sve dogodilo brzo: odluka da se pridruži ovom odbrambenom vojnom savezu stigla je manje od tri mjeseca nakon napada Rusije na Ukrajinu. Bio je to preokret za švedsko društvo: ljudi su bili ponosni na 200 godina nepripadanja nijednom savezu. Ali, neočekivani rat je brzo promijenio švedski DNK.

16. maja 2022. tadašnja premijerka (SDP) Magdalena Andersson izašla je pred novinare skupa sa liderom opozicije umjerenih konzervativaca Ulfom Kristerssonom i rekla: "Vlada je odlučila da obavijesti NATO da Švedska želi postati članica ovog saveza."

Švedska ispunjava želje Turske

I Finska je istovremeno podnijela zahtjev za ulazak u NATO. Većina država članica NATO-a odmah je ratifikovala njenu aplikaciju. Turska je, međutim, postavila zahtjeve - a obje nordijske zemlje su udovoljile Ankari. Na marginama samita NATO-a u Madridu 2022. godine, Švedska i Finska ispunile su mnoge želje Turske u zajedničkom memorandumu. Obavezale su se da neće podržati kurdsku paravojsku YPG u Siriji i da neće biti embarga na oružje između tri zemlje. Finska i Švedska su također obećale da će brzo razmotriti protjerivanje i izručenje osumnjičenih za terorizam, koje zahtijeva Turska.

Paljenje Kurana uznemirilo Tursku

Uslijedio je jedan radni sastanak za drugim – uglavnom u Ankari, a ponekad u Helsinkiju ili Stockholmu. Nordijske zemlje su isticale svoj napredak, ali turski premijer Recep Tayyip Erdogan mjesecima nije bio impresioniran i govorio je: "Švedska ne ostavlja dobar utisak. Stav Turske je jasan, oni bi trebali dobro razmisliti o tome."

Švedska je prilagodila svoje antiterorističke zakone kako bi pridobila Tursku. A onda je došlo do spaljivanja Kurana u zemlji, koje se provlačilo tri mjeseca, čak i ispred turske ambasade.

Ljeto 2023: Turska nagovještava pristanak

U aprilu 2023. Finska se pridružila NATO-u, ali to nije promijenilo pregovaračku poziciju Švedske. A onda se odjednom pojavio tračak nade. Uveče, prije početka samita NATO-a u Vilniusu u ljeto 2023. godine,  pojavio se „bijeli dim“.  Tako su barem tada mislili Šveđani i  generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg:"Sretan sam što mogu reći da predsjednik Erdogan želi da pred turski Parlament, što je moguće brže, stavi izglasavanje švedskog zahtjeva za ulazak u NATO."

„Što je brže moguće“ potrajalo je mjesecima. Istovremeno, desničarski ekstremisti nastavili su sa agitacijom protiv islama i sa  paljenjem Kur'ana,  što je gotovo u potpunosti bilo pokriveno liberalnim švedskim zakonom o slobodi izražavanja. Gnjev je bio veliki ne samo u Turskoj, već i u cijelom islamskom svijetu, a protesti su bili dijelom i nasilni.  "Švedska ambasada u Iraku je 20. jula 3023. napadnuta i zapaljena  - kao odgovor najavljeno spaljivanje Kur'ana tog istog dana ispred iračke ambasade u Stokholmu".

Januar 2024: konačno zeleno svjetlo Ankare

I pored zelenog svjetla u januaru 2024., situacija se bitnije nije promijenila. U isto vrijeme, u Stockholmu su pomislili da oni sami možda i nisu najveći problem Turske. Jer, Ankara je očigledno htjela da ratifikaciju poveže sa drugom temom: kupovinom borbenih aviona F-16 od SAD-a.

Ubrzo nakon što je  Ankara konačno rekla "da"  članstvu Švedske u NATO-u u januaru, uslijedila je poruka iz Washingtona: Vlada SAD je spremna da pristane na prodaju ovih aviona.

Februar 2024: Nazire se kraj švedske odiseje  

Drama oko pridruživanja Švedske još uvijek nije završena. Još nedostaje konačna ratifikacija od strane Mađarske. Premijer ove zemlje Viktor Orban iznenada je zatražio razgovore sa švedskim premijerom.

Švedska je djelovala iritirano i najprije naglasila da nema razloga za razgovore, da bi prošlog petka premijer Kristersson ipak posjetio Budimpeštu. Nakon sastanka s Orbanom, on i šef mađarske vlade najavili su sporazum o prodaji četiri nova švedska borbena aviona “Jas 39 Gripen” Mađarskoj. Tako se gotovo dvogodišnja odiseja Švedske o članstvu u NATO-u konačno privodi kraju.

Kada parlament u Budimpešti ratifikuje učlanjenje Švedske, mora ga potpisati mađarski predsjednik. Ovo će vjerovatno biti jedan od prvih zvaničnih akata Tamaša Suljoka (Sulyoka), koga će mađarski parlament vjerovatno izabrati za predsjednika malo prije ratifikacije zahtjeva Švedske za članstvom u NATO-u. On će naslijediti dosadašnju mađarsku predsjednicu iz stranke Fidesz Katalin Novak, koja je prije dvije sedmice dala ostavku nakon što je pomilovala čovjeka umiješanog u skandal sa pedofilijom.

Mađarska ratifikacija mora biti službeno proslijeđena i pohranjena u američkom State Departmentu u Washingtonu. Švedska bi narednih dana kao 32- članica mogla biti i zvanično primljena u zapadni vojni savez -  uz ceremoniju podizanja švedske zastave ispred sjedišta NATO-a u Briselu.

ARD-Tagesschau/jr

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu