Konflikt sa Moskvom i skandinavske brige

Raspoređivanje ruskih trupa na granice ka Ukrajini dospjelo je posljednjih dana na naslovnice mnogih svjetskih medija. A činjenica da su tri broda Ruske mornarice iz Sjevernog mora kroz moreuz Veliki pojas u Danskoj ušla u Baltičko more prošla je skoro nezapaženo u mnogim zemljama. Ali, ne i u susjednim skandinavskim zemljama. Njihove vlade su sve nervoznije zbog sve većih ruskih vojnih manevara.

Švedska

Vlada u Stokholmu reagovala je brzo i sa velikim publicitetom: istovremeno je krajem prošle sedmice na ostrvo Gotland u Baltičkom moru poslala veći broj oklopnih vozila, i od tada ulicama patroliraju vojnici.

Na Gotlandu, u cenralnom Baltiku koji je samo oko 350 kilometara vazdušne linije udaljen od ruske eksklave Kalinjigrad, živi oko 60.000 ljudi. Naročito u pitoresknom lučkom gradu Visbi, glavnom mjestu na ostrvu, vojska dominira gradskom slikom. Odgovorni u glavnom gradu Švedske pred sobom imaju sljedeći najgori mogući scenario: Rusija bi narednih dana ili nedjelja mogla ne samo da pruži pipke ka Ukrajini već i prema blatičkim zemljama Estonij, Letoniji i Litvaniji, i tako se opasno približiti suverenoj teritoriji Švedske.

Švedska nije članica NATO, ali tijesno sarađuje sa Alijansom. Od kako je Rusija anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim 2014. Stokholm je ponovo pojačao odbranu. 2017. Švedska je ponovo uvela obavezni vojni rok.

Finska

Sa svojom 1.300 kilometara dugom granicom sa Rusijom, Finska je toliko blizu Rusiji kao nijedna druga evropska zemlja. Ni Finska nije članica NATO, i slično kao i u Švedskoj nema potrebne većine da zemlja pristupi zapadnom vojnom savezu. S obzirom da je vlada u Helsinkiju dugo važila za pragmatičnu u odnosima sa Moskvom, sada ne može da sakrije rastuće nepovjerenje.

Dugi niz godina u političkim programima stoji opcija pristupanja NATO, ali najjasniji znak odvraćanja Finske od Rusije bio je u decembru prošle godine. Premijerka Sana Marin okončala je dugogodišnji spor o nabavci novih borbenih aviona i poručila 64 najmodernija aviona F-35 od firme Lokid Martin iz Sjedinjenih Država. Posao vrijedan 8,4 milijarde evra.

Nakon što je Rusija krajem decembra zahtijevala da nijedna nova zemlja ne smije pristupiti NATO savezu, Marin je napravila još jedan korak. Početkom januara je u jednom televizijskom intervjuu u pravcu Moskve naglasila: „Nećemo dozvoliti da nas ucjenjuju". 

Danska

Vlada u Kopenhagenu u odnosu sa Moskvom u ovom trenutku slijedi dvostruku strategiju. S jedne strane je isto kao i Švedska pojačala svoje vojno prisustvo u Baltičkom moru. Naime, u Baltik je poslala jednu fregatu, veći broj borbenih aviona F-15 i oko 200 vojnikinja i vojnika.

Danska je jedna od osnivačica NATO-a, i samim tim je intervencija pod vrhovnom komandom Zapadne vojne alijanse.

A s druge strane Danska je odlučila da Ukrajinu podrži sa oko 22 miliona evra. Od aprila 2014. ukrajinske vojne snage ratuju na istoku zemlje protiv separatista koje podržava Rusija. Mirovni plan, koji je dogovoren uz posredovanje Njemačke i Fransucke je na ledu. Nakon posjete istočnoukrajinskoj konfliktnoj oblasti, ministar spoljnih poslova Jepe Kofod izrazio je zabirnutost zbog kibernetičkih napada na internet stranice ukrajinske vlade.

Norveška

Kao još jedna od osnivačica NATO-a, Norveška je od 1949. njegov sastavni dio i nalazi se na spoljnim granicama na sjeveru. Odbrambena politika igra veoma veliku ulogu u samopouzdanju te zemlje. Oko 8.000 mladih muškaraca i žena godišnje odsluži obavezni vojni rok. Norveška sa Rusijom dijeli oko 200 kilometara dugu granicu, a obje zemlje su pri tom konkurenti kada se radi o sferi uticaja na Arktiku. Ovo je još jedan od razloga zašto se ovih dana ulažu napori da se pokaže vojna gotovost.

Vlada u Oslu je tek nedavno sklopila novi vojni sporazum sa SAD, prema kojem Norvežani Amerikancima, u slučaju rata, dozvoljavaju pristup četiri svoje vojne baze. Treba takođe napomenuti da će se na norveškoj teritoriji u martu i aprilu, od kraja Hladnog rata održati jedna od najvećih vojnih vježbi NATO-a „Cold Response“ (Hladni odgovor). Učestvovaće 35.000 vojnika iz 28 članica NATO, ali i drugih partnerskih zemalja.

Vlada u Oslu je pored ruskih vojnih manevara takođe zabrinuta i zbog ruskih hakerskih napada. U intervjuu jednom listu, premijer Norveške Jonas Gar Store je izjavio da hakeri koje podržava Rusija imaju na nišanu centralne norveške institucije poput parlamenta i vlade.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu.