Konflikti + klimatske promjene = glad

Doba vijest je pak: Posjedujemo znanje i tehničke i financijske mogućnosti da  iskorijenimo glad širom svijeta.

"Od 2000. godine su na globalnom nivou postignuti sukscesivni napreci u smanjenu gladi koja je širom svijeta smanjena za 32 procenta", naglašava Fraser Patterson iz Svjetskog programa za hranu. "Vidimo napredak u skoro svim zemljama svijeta, svim regionima", kaže on.

Fraser Patterson je šef organizacije Svjetski program za hranu koja u uskoj suradnji sa partnerskom organizacijom Concern Worldwide svake godine objavljuje index i izvještaj o stanju gladi u svijetu. 2016. godine nije postojala ni jedna zemlja na svijetu u kojoj je nivo gladi stanovništva bio toliko ozbiljan da je ta zemlja morala biti označena crvenom bojom.

Ipak od 2017. godine je glad u Centralnoafričkoj republici ponovo markirana crvenom bojom: opća situacija kada je riječ o hrani je zastrašujuća u ovoj zemlji koja je rastrzana oružanim konfliktom. Pothranjenost u cijelom stanovništvu je više pravilo nego iznimka. Svako osmo dijete umire prije svog petog rođendana. Djeca, koja prežive, su preniska za svoj uzrast, pate od iscrpljenosti i usporenog rasta. Na osnovu ova četiri faktora glad u Centralnoafičkoj republici je klasificirana kao najlošija. 

U četiri druge zemlje situacija slovi za vrlo ozbiljnu – u Čadu, Madagaskaru, Jemenu i Zambiji. 43 od ukupno 117 zemalja obuhvaćenih u indexu su u kategoriji "ozbiljno". Sveukupno, prema izvještaju, širom svijeta 822 miliona ljudi pati od gladi. To je svaki osmi čovjek na svijetu. Prije tri godine taj broj je bio ispod 800 miliona.

"Prije svega dva faktora igraju ulogu za povećanja broja gladnih u protekle tri godine: jedan je djelovanje klimatskih promjena, ali i povećanje oružanih konflikata širom svijeta", kaže Patterson u razgovoru za DW. Ratovi i oružani konflikti trebaju politička rješenja kako bi se prilagodili posljedicama klimatskih promjena, kaže on.  

"Svjetski index gladi 2019. godine pokazuje da će zbog ljudskog djelovanja biti sve teže prehraniti stanovništvo dovoljno i održivo", kaže on.

Svjetski index gladi se objavljuje od 2006. godine. Od početka devedesetih godina su se širom svijeta udvostručile vremenske nepogode, kaže Patterson. On kaže da du one dovele do gubitka žetve zbog suša, poplava, erozije tla i oluja. Klimatskim promjenama su, prema njegovim riječima, najgore pogođene najsiromašnije zemlje gdje je glad ionako najveća i gdje ne postoji socijalno osiguranje. Ipak još jedan problem usljed klimatskih promjena povećava glad.

"Veća koncentracija CO2 u atmosferi vodi do smanjenja mikrohranjivih sastojaka u usjevima, premalo proteina, cinka ili željeza", objašnjava Patterson. Prije svega su, prema njegovim riječima, lošijom prehrambenom vrijedošću pogođene osnovne životne namirnice poput pšenice, riže, kukuruza i soje. "To najviše pogađa najsiromašnije jer oni u osnovi te žitarice koriste kao osnovno prehrambeno sredstvo", kaže Patterson. 

Klimatski aparthejd

Philip Alston, specijalni izvjestitelj UN-a o ekstremnom siromaštvu i ljudskim pravima, to naziva "klimatskim aparthejdom". "Rizikujemo da dođemo u situaciju klimatskog aparthejda gdje si bogati mogu priuštiti bijeg od pregrijavanja, gladi i konflikata dok ostatak svjetskog stanovništva mora patiti zbog klimatskih promjena", rekao je Alston prilikom objavljivanja njegovog izvještaja o ekstremnom siromaštvu i ljudskim pravima.

Izvještaj je u ljeto 2019. godine podnesen Vijeću za ljudska prava UN-a. Ovaj neovisni ekspert za međunarodno pravo i ljudska prava je u svom izvještaju kritizirao to da postoje doduše obećanja na političkom nivou kada je riječ o klimatskim promjenama, ali da nema temeljnih promjena u sistemu.

"Klimatske promjene ugrožavaju budućnost ljudskih prava. One prijete da svi postignuti napreci u proteklih 50 godina u pogledu razvoja, zdravlja i borbe protiv siromaštva budu poništeni", navodi Alston u svom izvještaju. On polazi od toga da i u najpovoljnijem slučaju a to je da do 2100. godine globalno zagrijavanje bude smanjeno na 1,5 celzijevih stepeni posljedice će biti zastrašujuće. "Stotine miliona ljudi će biti izloženo gladi, bijegu, bolestima i smrti", navodi on u svom izvještaju. 

Politički razlozi

Glad prije svega ima razloge, kaže Philipp Mimkes iz FIAN-a, međunarodne Mreže za ljudsko pravo na hranu. "Glad nije sudbina", stoji na web stranici ove mreže. 

"Ako pogledate sadašnji trenutak: Danas postoji znatno više prehrambenih namirnica po osobi nego prije 20,30, 40 godina", naglašava Philipp Mimkers, šef FIAN-a za Njemačku. "To znači, mi u principu nemamo problem manje produkcije, već imamo problem raspodjele", kaže on.

Mimkes u intervjuu za DW upućuje na to da se manje od polovine svjetske poljoprivredne proizvodnje direktno koristi kao hrana. "Ostatak završava negdje drugo: u bioplastici, u proizvodnji energije, u hrani za životinje", kaže on.

Zbog toga, prema njegovim riječima, ne pomaže samo davanje novca što obećavaju industrijske zemlje desetljećima kako bi se iskorijenila glad: "U najvažnije uzroke gladi spadaju zapravo politička pitanja poput diskriminacije, poput socijalne nejednakosti i nepravednih trgovinskih struktura", kaže on.

I Fraser Patterson iz Svjetskog programa za hranu smatra da je glad uzrokovana problemom preraspodjele. Ako sada ne budemo odlučno djelovali postoji opasnost da se postotak dalje poveća, kaže on: "Siromaštvo je i ostaje i dalje osnovni problem gladi u svijetu. Često ljudi pate zbog gladi, ne zbog toga što nema hrane na licu mjesta, već zato što je hrana koja je tu jednostavno preskupa i ne mogu je sebi priuštiti."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android