Korona kriza: Exit-strategija iz europskog ugla
5. april 2020
Koliko dugo stanovništvo prihvata ograničenja? Kuha li ispod površine? Poslanik FDP-a u Bundestagu Marco Buschmann vjerujeda će se posebice veliki broj građana iz njemačkog srednje sloja uskoro pobuniti kada primjerice vide da gube posao ili da njihova ušteđevina gubi na vrijednosti.
Ograničavanje sloboda je doduše "trenutno opravdano", kaže Buschmann za Deutsche Welle. No mora se, kako dalje kaže, intenzivno raditi na tome da se pronađu putevi kako bi se shutdown oslabio na medicinski odgovoran način i u konačnici okončao. Riječ je, kako on kaže, o pitanju koja razina opasnosti predstavlja odgovorno djelovanje da bi se vratio djelić normalnosti. Kada je riječ o pitanju kada treba okončati sadašnje stanje drugi ne dijele Buschmanova upozorenja. Političar Kršćansko-demokratske unije (CDU) Carsten Linnemann bi privredu djelomično pokrenuo nakon Uskrsa. Stanje kao u ovom trenutku, prema njegovom mišljenju, si ne možemo priuštiti duže od dva, tri mjeseca.
Sa medicinske strane gledano eksperti poput virologa Alexandra Kekule smatraju da je ublažavanje moguće nakon uskršnjih praznika. Predsjednik Liječničke komore Frank Ulrich Montgomery s druge strane smatra da je to najranije moguće učiniti tek u maju.
Nijemci su još uvijek strpljivi
Ipak njemačka Vlada o takvim razmišljanjima do sada ne želi ništa znati. "Mi smo tek na početku pandemije i ne smijemo prerano ukinuti neophodne mjere", rekao je početkom sedmice ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer. Vlada o ublažavanju mjera želi razmišljati tek kada se broj inficiranih bude duplicirao najmanje svakih deset dana. Sada je to slučaj svakih pet dana.
Većini Nijemaca se čini ne žuri sa okončanjem organičenja. 88 posto ih se, prema anketi Forse, zalaže za to da ograničenja trebaju ostati tri naredne sedmice. Više od polovine ispitanih su čak za pooštravanje. Do sada međutim nije bilo ispitivanja da li bi se složili sa znatno dužim trajanjem ograničenja.
Može još strožije
U Italiji, koja je najviše pogođena u Europi, krivulja novih infekcija je ravna. Unatoč tome i unatoč drastičnim mjerama tamo jedva da ima glasova koji se zalažu za ublažavanje mjera. Ministar zdravstva Roberto Speranza sada kaže: "Ne smijemo prve pozitivne signale pomiješati sa ukidanjem upozorenja." Španjolska, druga najpogođenija zemlja u Europi, je još jednom pooštrila mjere. Samo osobe koje rade u "bitnim sektorima" sada smiju napustiti kuću. "To tako ne ide! Vlada nas nije pitala za savjet", žali se Antonio Garamendi, predsjednik Udruženja poduzeća CEOE, govori o zastrašujućem scenariju masovnih otptuštanja. Paraliziranjem ekonomije prijeti ne samo ekonomska, već i socijalne kriza, kaže on.
O povratku u normalnost i u Austriji nema govora, naprotiv. Vlada prisiljava ljude sada čak i na nošenje zaštitne maske u supermarketu. Bečki list "Die Presse" u tome vidi "novu normalnost" koja će vjerojatno trajati oko godinu dana.
Švedska je skoro ostala "normalna"
Dvije zemlje su na početku krize krenule nešto drugačijim putem. Kako nizozemski premijer Mark Rutte tako i britanski premijer Boris Johnson su se na početku bazirali na tzv. imunitet krda. To znači da umjesto da se cijelo društvo ograniči, izoliraju se samo stari i slabi, dok se nada da će najveći dio preostalog stanovništva postati imun inficiranjem. Škole su primjerice najprije ostale otvorene. Nakon masovih kritika da vlade ne mare za žrtve uskoro međutim više nije bilo govora o željenom imunitetu krda. I poziv za okončanjem mjera je izostao u Nizozemskoj i Velikoj Britaniji vjerojatno zbog toga jer su one kasnije uvedene nego u drugim zemljama.
Poseban slučaj u Europi i šire je Švedska. Jer tamo je cijelo vrijeme vladala normalnost – bolje rečeno: relativna normalnost. Restorani su i dalje otvoreni, veliki dio škola također. Švedska vlada je doduše sada zabranila posjete staračkim domovima. Inače se oslanja na razum stanovništva. Premijer Stefan Löfven je prošle sedmice apelirao još jednom na osjećaj odgovornosti Šveđana, ali i dodao: "Ne možemo sve zakonski regulirati i zabraniti."
Pitanje povjerenja
U Njemačkoj ni oni koji najviše opominju ne žele navesti konkretan datum za povratak normalnih odnosa, već navode da to ovisi o medicinskim propisima o odnosu prema virusu korona. Ono što oni naprotiv zahtijevaju jest izlazna strategija njemačke vlade.
Hans Michelbach, iz Kršćansko-socijalne unije, to naziva preliminarnim korakom kako bi se omogućilo strukturirano pokretanje ekonomskog života. On kaže da građani i ekonomija trebaju jasnu perspektivu. Ekonomist Volker Wieland savjetuje vladi da se obrati javnosti: "Može se na osnovu određenih kriterija jasno razjasniti: Kako dalje?" To bi, kako on kaže, moglo stabilizirati ekonomsku situaciju i stvoriti povjerenje. I Marco Buschmann zahtijeva od vlade da uradi političku procjenu i da to otvoreno komunicira. "Ako nasuprot tome određeni aspekti budu tabuizirani to će dugoročno narušiti povjerenje u politiku".