„Srbija je zemlja u traženju“

Povodom glasanja, kojim je odbijen prijem Kosova u UNESCO, list Berliner Zeitung piše: "Rezolucija je za dlaku promašila potrebnu dvotrećinsku većinu. Prije svega Srbija i Rusija, koje ne priznaju Kosovo, su se svojski založile protiv prihvata Kosova u UNESCO. Taj prihvat bi Kosovu donio finansijska sredstva u oblasti obrazovanja i kulture. Pored toga to bio prvi korak ka članstvu u EU", piše Berliner Zeitung.

Neue Zuercher Zeitung dodaje: "Srbija je sa svoje strane vodila opsežnu kampanju kojom je pokušavala da spriječi prijem Kosova u UNESCO. Srbija je ukazala da jedna država, koja razara i pušta da propadne hrišćansko-pravoslavno arhitektonsko nasljeđe ne zaslužuje da bude član organizacija koja se zalaže za očuvanje kulturnog nasljeđa. Kosovski premijer Isa Mustafa optužio je Srbiju da je rasističkom akcijom spriječila prihvat Kosova u UNESCO. Kontroverze oko toga bi mogle voditi daljem pogoršanju odnosa između Srbije i Kosova, tim prije što je Sporazum o normalizaciji zbog obstrukcije kosovske opozicije pod velikim pitanjem", piše Neue Zuercher Zeitung .

Zamršeno stanje na Kosovu

Weser-Kurier iz Bremena u članku pod nazivom "Kosovska rana ostaje otvorena" piše: „Tomislav Nikolić bjesni i pravi đavolski scenarij. Kaže: Potpuno sam ubijeđen da bi u Srbiji došlo do građanskog rata. Srpski predsjednik tim riječima upozorava EU da ne postavlja ultimatume. Tako to razumiju u Srbiji. A Nikolić je izvukao smjelo poređenje: „Pritisak Evropske komisije je kao ultimatum Austro-Ugarske monarhije Srbiji 1914. Reakcija Austrougarske nakon atentata na prijestolonasljednika je svijet odvela pravo u katastrofu Prvog svjetskog rata.“

Tako počinje tekst novinara Norberta Holsta objavljen u listu Vezer-kurir povodom glasanja o prijemu Kosova u UNESCO. U nastavku on objašnjava da je „stanje na Kosovu zamršeno“: da je ono 2008. proglasilo nezavisnost koju sada priznaje više od 100 država. No, „Kosovo je formalno još uvek dio Srbije“. S druge strane, „Beograd je u škripcu: osiromašena zemlja – stopa nezaposlenosti je veća od 20 odsto – želi u EU kako bi se ekonomski oporavila.

U tekstu se navode riječi srpskog premijera Aleksandra Vučića da „većina naših ljudi želi da bude dio Evrope“. S druge strane, „Kosovo je upravo za starije Srbe stvar srca“. Poslije kratkog opisa rata na Kosovu piše da situacija i tamo „kuha“. „Ta zemlja prema volji Evropske komisije mora da se obaveže da pruži srpskoj manjini autonomna prava. Opozicija se zbog toga žestoko buni. Parlament je već tri puta blokiran suzavcem. Pripadnici opozicije su se u glavnom gradu Prištini žestoko sukobljavali sa policijom.“

Glasine o novim izborima

„Jedno je sigurno: Kosovo je tema koja upošljava mnoge ljude u Srbiji. Ipak, nejasno je po koju cijenu će građani biti spremni da se drže za taj komad zemlje.“ List citira jednu predstavnicu Centra za evroatlantske studije koja kaže da srbijanska vlada instrumentalizuje tu temu. „Ima dobrih razloga za tu interpretaciju. Otkako se Brisel i Beograd spore oko paragrafa 35, ne prestaju glasine o novim izborima. Pri tome vladajući savez desnokonzervativaca i socijalista ima jasnu većinu u parlamentu, a poslednji izbori su održani prije godinu i po dana. Napredna stranka je osvojila 48,9 odsto glasova. U aktuelnim anketama, ima više od 50 odsto.“

Članak se dalje bavi srpskom omladinom koju politika nervira i koja je riješila da uzme stvari u svoje ruke, poput onih koji su u „Gradu mladosti“ u Novom Sadu organizovali izložbe, buvlje pijace i koncerte; mladi „uspostavljaju kontakte sa inostranstvom i uzimaju život u svoje ruke, pri čemu imaju „pragmatičan odnos prema Kosovu“. Tako jedna 22-godišnja studentkinja kaže: „Kosovo smo već izgubili.“

„U Srbiji se stalno sreću dva lica te zemlje. Ovde stare elite iz politike i privrede koje se bave starim razmiricama kao što je ona oko Kosova; tamo – slobodoljubiva i prema svetu otvorena omladina, koja se bori za svoj slobodni prostor. Srbija je zemlja u traženju – između juče i sutra“, piše Weser Kurier iz Bremena.

"Čežnja Hrvatske za reformama"

"Čežnja Hrvatske za reformama" naslov je velikog članka u berlinskom Die Weltu u kojem autor Norbert Mappes-Niediek prenosi najavu Bože Petrova da će njegova stranka podržati samo onu buduću vladu, koja se bude obavezala na provedbu reformi u pravosuđu i javnoj upravi te stvaranje boljih ekonomskih uslova. "Za svaku reformu ćemo postaviti rok i ako on ne bude ispoštovan, postavit ćemo pitanje o povjerenju vladi."

Autor navodi da će nova partija "Most" imati kontrolu većine u Saboru, ali spominje i mogućnost velike koalicije HDZ-a s partnerima i SDP-a s partnerima, za koju misli da bi za Hrvatsku imala loše posljedice: "Velika koalicija kakvu neki sad preporučuju vodila bi zemlju upravo u krivom smjeru. Da bi se dva velika tabora stvarno dogovorila oko zajedničkog programa ne može nitko ozbiljno očekivati. Sve oko čega bi se oni dogovorili bila bi podjela vlasti, podjela resora. Oba bi na dužnosti činila što im volja i vlastite ljude bi opskrbljivala pozicijama i resursima. Ništa ne bi tako jako potaklo zahtjeve za 'jasnim odnosima' i 'jakim čovjekom'", smatra Norbert Mappes-Niediek u Die Weltu.

Iste novine objavljuju i komentar iz pera Silke Mülherr koja kaže da "ni jedna tema nije tako jako utjecala na hrvatske birače kao onih 350.000 izbjeglica koje su od septembra prešli preko te zemlje prema sjeveru". Iz istog razloga autorica smatra važnim i uspjeh reformi u Hrvatskoj: "Što je napetije stanje duž izbjegličke rute na Balkanu, tim lakše se zapale nacionalističke iskre koje je, kad se jednom upale, vrlo teško ugasiti", zaključuje Die Welt.

"Zemlja u kojoj fašiste prikazuju bezazlenima"

I Frankfurter Allgemeine Zeitung donosi opširan izvještaj u kojem velik dio posvećuje Mostu i njegovom šefu Boži Petrovu, bez kojega ni jedan politički tabor ne može imati većinu u Saboru. Naglašava najavljene reforme, ali podsjeća da se Most "načelno izjasnio protiv ulaska u vladu". FAZ donosi i portret "izbornog pobjednika" Tomislava Karamarka iz pera Karla-Petera Schwarza, podsjećajući da su mu jugoslavenske vlasti bile oduzele putovnicu, jer je prilikom posjeta Vatikanu "mahao hrvatskom zastavom", da je 1989. bio "suosnivač HDZ-a", šef kabineta premijera Manolića, da je 2000. vodio predsjedničku kampanju Stjepana Mesića koji ga je onda imenovao za šefa tajne službe, da je u vrijeme Sanadera postao ministar unutarnjih poslova, a 2011. se ponovo učlanio u HDZ i 2012. postao njegov predsjednik te najavio "novu eru" te stranke.

Švicarski Neue Zürcher Zeitung u središte pozornosti stavlja "nećkanje" Mosta oko ulaska u vladu i reforme koje zahtijeva ta stranka: "Program se sastoji od pet točaka: decentralizacija zemlje, reforma uprave i teritorijalne podjele uključujući i spajanje općina i regija, zatim reforma poreznog sustava, reforma pravosuđa i konačno devalvacija kune", navodi NZZ.

Minhenski Süddeutsche Zeitung izborima u Hrvatskoj također posvećuje dva članka. Jedan od njih je naslovljen "Zemlja u kojoj fašiste prikazuju bezazlenima". Autorica Nadia Pantel, dopisnica iz Beograda, piše da "mala srednjoeuropska zemlja naginje prikazivanju svojih fašista bezazlenima. Čast im iskazuju i nogometni navijači kao i Katolička crkva. Tako se u kolovozu predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Želimir Puljić zauzeo da se pozdrav fašističkih ustaša ("Za dom - spremni!") ponovo uvede u vojsku", piše Süddeutsche Zeitung. Autorica dalje navodi kako će vjerojatno buduću hrvatsku vladu predvoditi Tomislav Karamarko i njegov HDZ. "HDZ je demokratska stranka. Ali, parlament će se jače morati ograditi od desnih biotopa u hrvatskom društvu, koji se bore protiv Srba, homoseksualaca i svakog oblika liberalnog načina života", piše SZ dodajući da "predstavnika tih desničara ima u Hrvatskoj u svim velikim strankama".

Berlinski Tageszeitung govori o "svježem vjetru u Zagrebu" misleći pritom na izborno iznenađenje Most u kojem autor Erich Rathfelder vidi i bivšeg hrvatskog predsjednika Ivu Josipovića, te zaključuje da sastav te stranke ukazuje da će prije podržati socijalno-liberalni tabor. "U pregovorima idućih dana će se pokazati koliko je (Most) pouzdan. Ali, već sada je jasno da će nacionalna sentimentalnost i socijaldemokratska politika podjele biti podvrgnuti provjeri", piše Tageszeitung.