Kraj njemačke kulture dobrodošlice?

Između ostaloga, novim je pravilima predviđen rigorozniji tretman onih osoba koje moraju napustiti Njemačku i predstavljaju veću opasnost za javnu sigurnost. Pravila o njihovom pritvoru do trenutka protjerivanja iz zemlje također se mijenjaju i njima se ograničava sloboda kretanja tih osoba. Kancelarka Merkel u tom je kontekstu izričito spomenula napad na berlinskom božićnom sajmu i prisutnu opasnost o terorističkih napada u zemlji.

Osobe koje nisu dobile azil i moraju napustiti Njemačku, ubuduće će sigurnosne službe u nekim slučajevima „pomnije" pratiti, a sloboda kretanja ograničit će se na određenu regiju. Postrožena pravila su novim zakonom, čije se usvajanje očekuje uskoro, planirana i prema onim osobama koje nisu dobile azil, a njemačkim su vlastima iznijele lažne podatke o sebi i svom statusu. Savezna bi policija trebala dobiti više kompetencija. Predviđeno je formiranje radne skupine koja bi se time pozabavila. Konkretni prijedlozi (ukupno 16 točaka) navedeni su planu savezne vlade.

Zadovoljstvo na obje strane

Još uvijek nema suglasnosti oko prijedloga saveznih vlasti po kojem bi vlada u Berlinu bila nadležna za proces „protjerivanja" azilanata u posebnim centrima koje bi se tek trebalo utemeljiti. O tome će kancelarka Merkel nastaviti dijalog s predstavnicima 16 saveznih pokrajina.

Šef vlade u Mecklenburg-Vorpommernu Erwin Sellering (SPD), koji trenutno predsjeda Konferencijom premijera saveznih pokrajina, izrazio je zadovoljstvo postignutim dogovorom. I on je, kao i Merkel, naglasio da se postupak vraćanja u domovinu treba ubrzati kako bi ljudi koji nisu dobili azil mogli što prije opet napustiti Njemačku.

A kad oni shvate da Njemačka misli ozbiljno s protjerivanjima, onda će vrlo snažno porasti i broj dragovoljnih povrataka u njihovu domovinu, smatra Sellering.

Azilanti nejasnog podrijetla

Šef vlade u Hessenu Volker Bouffier je dodao kako će zaposlenici Saveznog ureda za migracije i izbjeglice (BAMF) ubuduće smjeti „pogledati" i u mobitele podnositelja zahtjeva za azil ukoliko oni ne budu surađivali u razjašnjavanju njihovog podrijetla. BAMF-ovim službenicima do sada nije bilo moguće pročitati podatke iz mobitela, „a to će novim pravilima biti će moguće, i to smatramo itekako nužnim." Oporba i organizacije koje zastupaju interese azilanata kritizirali su dogovor. „Ovo je kraj njemačke kulture dobrodošlice", tvrdi se iz organizacije Pro Asyl.

U 2016. godini Njemačku je dragovoljno napustilo oko 55.000 osoba, protjerano je oko 25.000 ljudi. Radi usporedbe: u protekloj godini u Njemačkoj je zaštitu zatražilo 280.000 osoba, nakon rekordne 2015. s 890.000 izbjeglica i migranata. U siječnju 2017. U Njemačkoj je zahtjev za dodjelu azila podnijelo 14.400 ljudi. Većinom se radilo o Sirijcima (2712) i osobama iz Iraka (1130). Nakon njih je bilo najviše državljana Eritreje (990 zahtjeva) i Afganistana (963). Zanimljivo: u siječnju je zahtjev podnijelo i 573 turskih državljana.

uh/rb (epd, dpa, afp)