Kriminal klanova: paralelni svjetovi i neuspjeh integracije
24. septembar 2020
Poznat je postao kao gangsterski rapper. Od 2018. glazbenik Bushido živi pod policijskom zaštitom. Kad taj 41-godišnjak ovih dana dolazi na Zemaljski sud u Berlinu to se događa u policijskom konvoju s rotirajućim svjetlima, a kad izlazi iz auta oko njega su zaštitari s pancirnim prslucima i fantomkama.
Bushido, pravim imenom Anis Ferchichi, potječe iz Tunisa. Na suđenju Arafatu Abou-Chakeru i trojici njegove braće on nastupa kao glavni svjedok i sutužitelj. 44-godišnji Abou-Chaker se smatra šefom jednoga kriminalnoga klana arapskog podrijetla. Bushido i braća Abou-Chaker su godinama prisno surađivali. Ali, ono što Bushido iznosi na suđenju više sliči robovskom odnosu. Govori o prisilnom plaćanju i sumnjivim poslovima – i o prisili. Šef klana Arafat Abou-Chaker i njegova braća navodno su Bushidu masivno prijetili i maltretirali ga kad je htio prekinuti suradnju.
Uvid u paralelni svijet
Bushido je svjedočio više dana. I dao uvid u paralelni svijet kriminalnih klanova. Navodno je Abou-Chakeru morao dati 30 posto svojih prihoda, prije plaćanja poreza. Tako se iznos tijekom godina popeo na oko devet milijuna eura. A i nakon smrti Abou-Chakera Bushido je navodno trebao nastaviti plaćati njegovim nasljednicima.
„Težnja za moći, utjecajem, novcem i pravljenje pritiska na druge – to su osnovni elementi organiziranoga kriminala", kaže berlinski socijaldemokratski stručnjak za unutarnju politiku Tom Schreiber. „Zastrašivanje u tomu igra presudnu ulogu."
Tu je i zastrašivanje svjedoka, ukazuje državni odvjetnik Ralph Knispel. Gotovo tri desetljeća on radi u državnom odvjetništvu Berlina i dobro pozna teška kaznena djela, uključujući i klanski kriminal. Ovo suđenje je po njegovom mišljenju posebno jer s Bushidom postoji svjedok koji je spreman dati iskaz. To čovjeka nekad može dovesti do očaja, kaže Knispel u razgovoru za DW, „kad svjedoci na policijskom saslušanju kažu stvari koje su dalekosežne i na temelju kojih izgleda da bi se optuženoga moglo osuditi, a onda redovito na sudu to ne ponove." Često svjedoci, naime, na suđenju svoje ranije izjave relativiziraju ili potpuno povuku.
Klanovi s više stotina članova
Klan Abou-Chaker, koji je sad na sudu u vezi s Bushidom, samo je jedan od više klanova arapskog podrijetla koji njemačkoj policiji zadaju glavobolju. I on nije najveći. Ima oko 250 članova, dok primjerice klan Remmo ima oko 500 članova. Jedna od spektakularnih kriminalnih akcija klana Remmo je krađa zlatne kovanice teške oko 100 kilograma iz berlinskog Bodeovog muzeja 2017. godine. Tri člana toga klana osuđena su u veljači na višegodišnje kazne zatvora. Zlato vrijedno više od tri milijuna eura nije nađeno. Vjerojatno je pretopljeno.
Prema izvještaju Savezne kriminalističke službe (BKA) od jeseni prošle godine, klanski kriminal se najviše bavi trgovinom drogama i provalama. Najviše sudskih procesa dosad je vođeno u Sjevernom Porajnju i Vestfaliji. U toj pokrajini je u 2019. bilo poznato 111 aktivnih kriminalnih klanova, a oko 3.800 osumnjičenih osoba odgovorno je za više od 6.000 kaznenih djela.
Thomas Jungbluth vodi odjel za organizirani kriminal u Pokrajinskoj kriminalističkoj službi LKA u Düsseldorfu. On uočava bitnu razliku između organiziranog kriminala talijanskih, ruskih ili rokerskih bandi i klanskog organiziranog kriminala. „Tu je obitelj sve. Čas obitelji se brani pod svaku cijenu. I vrijedi pravo jačega. Tu određenu ulogu igraju vrlo arhaične predodžbe."
Jedno od težišta klanskog kriminala u Sjevernom Porajnju i Vestfaliji je Essen, grad s oko 600.000 stanovnika. Gradonačelnik Thomas Kufen objašnjava da se protiv toga kriminala ne poduzima više zato što se kriminalni klanovi većinom bave drogama, reketarenjem, prostitucijom i pranjem novca s kojima običan građanin Essena „nema nikakve veze".
Ali građane ljuti to što se tako razvila određena subkultura, kaže Kufen te nabraja: nastupanje bez respekta; stvaranje dojma da ulica pripada klanovima; da u konfliktima vrijedi samo zakon obitelji, da se ne obraća policiji ili odvjetniku; pokušaji da se konflikte regulira u svom kulturnom krugu. Kufen spominje i krvnu osvetu. „To je paralelna struktura, paralelno pravosuđe koje ne možemo trpjeti", kaže Kufen.
Sigurnosna konferencija Ruhr
Radi borbe protiv tih kriminalnih paralelnih struktura u Essenu je osnovana „Sigurnosna konferencija Ruhr", jedinstven projekt u Njemačkoj. Gradovi rurskog područja su udružili svoje kompetencije i iskustva i zajednički će se tomu suprotstaviti sve ustanove, od gradskih vlasti do policije, carine i poreznih vlasti.
Stalno će biti kontrolirani šiša-barovi i igraonice, objašnjava gradonačelnik Essena Kufen. U kafićima, dućanima i frizerskim salonima će se pomnije pratiti. Tamo gdje gotovo nikad nikoga nema, a ipak se prijavljuje velik promet, pretpostavlja se da se radi o pranju novca.
Ali, samo represija neće biti dovoljna, kaže Thomas Kufen, nego se zalaže za pružanje šansi. „Uz racije i ciljane postupke protiv klanskog kriminala nudimo mladim ljudima koji su ovdje rođeni i koji još nisu u sukobu sa zakonom sasvim konkretne mogućnosti."
Neuspjeh integracije
Kufen skreće pozornost da brojni članovi klanova, iako su u Njemačkoj rođeni, ovdje žive samo s takozvanom fiktivnim potvrdama, kao osobe bez državljanstva. Njihova integracija ovisi i o perspektivi boravka u Njemačkoj, naglašava Kufen, napominjući da općinske vlasti nemaju nikakvih ovlasti za rješavanje pitanja statusa stranaca. Ali naglašava: „Nejasan pravni status nikad nije izgovor da se u Njemačkoj postane kriminalac."
I berlinski stručnjak za unutarnju politiku Tom Schreiber naglašava da su neki članovi klanova praktično prisiljeni na kriminal. „Ako se ljudi ne integriraju, niti na radno tržište, niti imaju mogućnost primjerice učiti njemački jezik, postati dio ovoga društva, onda se ne smijemo čuditi da se stvaraju određene paralelne strukture."
Šef klana Arafat Abou-Chaker je dvostruko profitirao od glazbenika Bushida: prvo kroz milijune koje je od njega dobio, a drugo kroz društveni ugled koji mu je donijelo pojavljivanje na crvenom tepihu uz glazbenika.