Kritike Tsiprasovoj vladi iz vlastitih redova

U unutarstranačkom sporu se ne radi samo o članstvu Grčke u Eurozoni i o tome ko ima glavnu riječ u odnosima između Atine i kreditora. Dok se prema shvatanju svih evropskih partnera program pomoći Grčkoj treba proširiti do juna, stranka Alexisa Tsiprasa pred domaćom publikom i dalje istrajava u svom stavu da će biti produženi samo „dogovori o kreditu“, a ne svi programi mjera štednje.

S takvim argumentima Tsipras nailazi na nepovjerenje i kritike u vlastitim redovima. Na sjednici njegove stranke, koja je bila zatvorena za javnost, svi delegati su bili protiv dogovora sa evropskim partnerima. Navodno je za vrijeme probnog glasanja najmanje deset poslanika bilo protiv produžetka pomoći Grčkoj, dok su dva poslanika bila suzdržana. Upozorenje dolazi iz desnopopulističke ANEL partije. „Ukoliko se taj dogovor predstavi parlamentu, moramo glasati protiv njega. To je moje lično mišljenje“, izjavio je u jednom televizijskom intervjuu Nikos Mavraganis, član ANEL-a. Ministar za socijalna pitanja, Dimitris Stratoulis, kaže da za posljednji dogovor sa vjerovnicima nije potrebno glasanje u parlamentu. Partijski list „Avgi“ navodi da „vlada nije potpisala novi sporazum o kreditiranju, nego je samo produžila postojeći dogovor“.

Ekonomista i publicista Makis Andronopoulos ne razumije takvo tumačenje. „S jedne strane se govori o produženju važećih dogovora, a sa druge strane se biračima želi ukazati na to da program mjera štednje nije produžen“, izjavio je Andronopoulos za Deutsche Welle (DW). On još dodaje da je ljevičarska stranka zarobljenik vlastite retorike

Sukobi unutar vladajuće stranke

Andronopoulos ne skriva činjenicu da na neki način simpatiše Syrizu. „Premijer Tsipras je za razliku od svog predhodnika nosilac nade koji nema nikakve veze sa moćnim političkim familijama u zemlji i koji se želi suprostaviti korupciji i mnogobrojnim spletkama“, kaže Andronopoulos i dodaje da bi se Tsipras trebao osloboditi krajnje ljevičarskog partijskog krila.

Bivši socijalistički vođa, Andreas Papandreou, je to davno uradio. Prema njegovom naređenju je 1977. godine iz stranke izbačeno više vodećih članova. Andronopoulos kaže da je to bilo prije nego što je njegova partija PASOK 1981. godine došla na vlast. Tsiprasu to neće biti jednostavno učiniti jer interni spor narušava stabilnost vlade. Andronopoulos kaže da bi uskoro moglo doći do novih izbora, ukoliko bi se Tsipras odlučio na taj korak.

U posljednje vrijeme lijevo krilo Syrize šalje sve jasnije poruke: Nakon što je Manolis Glezos, poslanik u Evropskom parlamentu, javno okrivio partijski vrh da je „izdao izborni program“, ekonomista Kostas Lapavitsas je u petak (6.3) zatražio da se u junu „prestruktuiraju“ grčki dugovi. On je upozorio da bi do tada vladajuća ljevičarska partija trebala sprovesti u djelo što više onog što piše u izbornom programu. „Četveromjesečno produženje služi za to da bude sigurno da Syriza počinje sa realizacijom vlastitog izbornog programa“, izjavio je Lapavitsas.

Spor oko značaja zadaće koju su zadali birači

Lapavitsas nije nepoznat u Grčkoj. Odavno se ovaj profesor na Londonskom univerzitetu zalaže za povratak drahme. On kaže da je Syriza došla na vlast kako bi u djelo sprovela svoj izborni program. Ukoliko se u junu Grčka bude morala odlučivati između novog paketa mjera štednje ili članstva u eurozoni, tada će se „pitati narod“. Lapavitsas ostavlja otvorenim da li će doći do novih izbora ili referenduma.

Ekonomista i simpatizer Syrize, Makis Andronopoulos, ima drugačije mišljenje. „Grčki birači su više konzervativni. Njihov zahtjev ljevičarskoj stranci glasi: „da“ obećanim novim pregovorima, ali „ne“ totalnom prekidu saradnje sa kreditorima. Ljevičarska vlada ne smije zaboraviti da se za svoju pobjedu na izborima mora zahvaliti i velikom broju glasova konzervativaca“.

Ipak, prvi nacrt zakona ljevičarske stranke nije podijelio političku klasu u Atini. Naprotiv, ljevičarska frakcija, konzervativna opozicija i socijalistički PASOK su u petak (6.3) u parlamentu izglasali program za ublažavanje oštrih mjera štednje. Pored ostalog su predviđene kartice za kupovinu životnih namirnica i dodatak za stanarinu osobama kojim je pomoć potrebna. Procjenjuje se da će sve to koštati oko 200 miliona eura.