"Kriza u Turskoj slabi poziciju NATO-a"

DW: Nakon propalog puča turski predsjednik Erdogan je proglasio tromjesečno vanredno stanje. Da li bi najnoviji razvoj situacije ipak mogao promijeniti odnose između Turske i NATO-a?

Gerd Portugall: Dugoročno gledano mislim da odnos između Turske i NATO-a neće biti poljuljan. U Francuskoj smo imali teroristički napad, nakon kojeg je proglašeno vanredno stanje i državne institucije su na odgovarajući način reagovale. U Turskoj je bilo obrnuto. Tamo su najprije djelovale institucije a onda je to djelovanje naknadno legalizirano.

Da li bi se razvoj situacije u Turskoj mogao nepovoljno odraziti na stratešku snagu NATO-a i njegovih južnih granica?

Nestabilnost u Turskoj znači slabljenje "stabilnosnog sidra" NATO-a u regionu. To automatski znači i slabljenje Zapadnog vojnog saveza u regionu. Ali ne mislim da će južna okosnica NATO-a sada biti uništena. To je sada jedan potres ali stanje će se srednjoročno gledano ponovo ustaliti i stabilizirati.

Da li će doći do promjena turske vanjske i sigurnosne politike?

Upravo u oblasti vanjske i sigurnosne politike se ne očekuju velike promjene, sada kada nije došlo do vojne diktature. Amerikanci su bili jasni rekavši: "Sa zemljom u kojoj je vojna diktatura ne možemo sarađivati. U tom slučaju moramo odustati od korištenja zračne baze Incirlik". Incirlik je važna baza u borbi protiv "Islamske države" (IS). Najveće promjene se međutim mogu očekivati u političkom sistemu Turske.

Na desetine hiljada državnih službenika je suspendovano. Hiljade njih je uhapšeno. Kuda bi mogla odvesti ova kriza?

Mjere predsjednika Erdogana ciljaju na to da ojačaju njegovu vlast, ali za državni aparat to najprije znači slabljenje. Krizna situacija je svakako nastupila, srećom ne i u pravcu koji bi predstavljao propast države. Interesantno je da je, po prvi put nakon puča, turska avijacija sada napala kurdske položaje. Armija se kao instrument stavila u službu civilne vlade i tako pokazala da je i dalje potrebna zemlji. Najveći problem za Tursku, kao jedinu zemlju regiona koja pored Jordana graniči sa Irakom i Sirijom, je tzv. raspad državnosti - a od toga je Turska daleko. Mislim da bi potres u zemlji bio veći da je puč uspio, nego što je sada, pod aktuelnim okolnostima.

Skoro 8.000 vojnika je uhapšeno od toga više od 100 generala i admirala. Kako će se to odraziti na saradnju Turske i NATO-a?

Zapadna vojna alijansa je upućena na vojnu saradnju. Jedna trećina generala i admirala je sada uklonjena. Za pretpostaviti je da su ti ljudi uspostavili uske veze sa svojim kolegama u armijama zemalja članica NATO-a. S druge strane: Turska ima drugu po veličini vojsku od svih članica NATO-saveza. Umjesto svakog generala, koji je sada otpušten, stoji jedan pukovnik, koji je spreman da preuzme njegovo mjesto. Ne vidim opasnost da bi mogao izbiti veliki rat u Turskoj. Ali naravno, ako se sada smjenjuju vodeći ljudi u vojsci, pravosuđu ali i akademici i profesori, naravno da odmah ne postoji adekvatna zamjena.To znači da je talasom otpuštanja pogođena funkcionalnost svakog pojedinog sektora.

Politolog Dr. Gerd Portugall je ekspert za sigurnosnu politiku i predavač na" Military Studies" Univerziteta Potsdam. Od 2013. radi kao novinar-urednik za "Behörden Spiegel" u Bonu.