Kroz lavirint do priznavanja diplome

Univerzitet u Beogradu, koji je dobro pozicioniran među prvih 500 univerziteta na Šangajskoj listi, često je omiljen izbor za studente s Balkana. Damjan Balkoski (29) iz Sjeverne Makedonije, 2017. je upisao doktorske studije arhitekture jer u njegovoj zemlji tada nije bilo akreditiranih doktorskih studija u tom fahu. Ali, kaže, to nije bio jedini razlog da se odluči za Beograd:

„Za mene je presudna bila saradnja sa svjetskim fakultetima arhitekture. Po završetku studija moguće je uspostaviti saradnju sa svim vodećim naučnim i obrazovnim institucijama, ne samo u regiji, već i u Evropi i šire."

Po završetku studija u Beogradu, očekuje da će brzo završiti postupak priznavanja svojih akademskih kvalifikacija u svojoj zemlji. Tokom studija nije imao problema s birokratijom i nada se da će sporazum o priznavanju diploma i stručnih kvalifikacija arhitekata, potpisan u okviru Berlinskog procesa, koji omogućava zapošljavanje u arhitekturi i građevinarstvu širom Zapadnog Balkana, dodatno olakšati administrativni proces.

Berinski proces - dobro smišljeni sporazumi

U okviru inicijative Berlinskog procesa, lideri šest zemalja Zapadnog Balkana obećali su da će kvalifikacije u visokom obrazovanju biti priznate istovremeno, čime će se skratiti vrijeme čekanja i smanjiti troškovi.

Ukupno su potpisana tri sporazuma. Dva od njih, koja se odnose na međusobno priznavanje kvalifikacija u visokom obrazovanju za ljekare, stomatologe i arhitekte, ratificirale su svih šest zemalja, dok je treći sporazum, koji obuhvata medicinske sestre, veterinare, farmaceute i babice, ratificirala samo Crna Gora.

Prema Savjetu za regionalnu saradnju, koji je osnovala Evropska komisija s fokusom na pomoć zemljama Zapadnog Balkana, sporazumi se primjenjuju na javne univerzitete i postepeno proširuju na privatne univerzitete. U njima se, između ostalog, navodi da proces nostrifikacije ne smije trajati duže od 14 dana i da se ukidaju postojeće takse za prijavu.

Potrebna harmonizacija sa domaćom regulativom i EU

Međutim, efikasna primjena prva dva sporazuma i dalje je zaglavljena u birokratskim procesima. To obeshrabruje slobodnu razmjenu znanja između dvije ključne grupe: akademskih profesora i master studenata.

Despina Tumanoska, iz vodećeg sjevernomakedonskog Instituta za ekonomska istraživanja i politiku – Finance Think, kaže da je glavni razlog koji stvara prepreke u ovom procesu činjenica da se potpisani sporazumi preklapaju s postojećim domaćim regulativama i već potpisanim bilateralnim sporazumima:

„Potrebna je njihova harmonizacija, kao i usklađivanje s regulativom EU: međusobno priznavanje diploma i kvalifikacija treba uskladiti s postojećim sistemom nostrifikacije i osigurati jednak tretman u postupku nostrifikacije bez obzira na zemlju u kojoj su kvalifikacije stečene."

„Labirintske procedure"

Ovaj faktor negativno utiče na buduće studente koji žele započeti osnovne studije u bilo kojoj zemlji regije. Najviše su pogođene Albanija i Crna Gora.

U Albaniji, podaci koje je dostavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova o studentskim vizama u 2023. pokazuju da je izdato samo osamnaest studentskih viza za Kosovo, šest za Sjevernu Makedoniju i jedna za Crnu Goru. Nije bilo odgovora sa univerziteta u Crnoj Gori.

Besa Kadriu, profesorica u Skoplju, osvetljava birokratske prepreke širom regije. „Lavirintske procedure za uzajamno priznavanje i dalje traju,” primjećuje ona, pominjući duge periode čekanja za zvaničnu dokumentaciju, posebno unutar ministarstava obrazovanja i nauke.

Kada su nadležna ministarstva prosvjete u Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori bila pitana za objašnjenja, ponudila su nejasne i neadekvatne odgovore, a u nekim slučajevima i nekompetentne reakcije.

Kako ističe najveći i najstariji univerzitet u Sjevernoj Makedoniji – Univerzitet „Sv. Kiril i Metodij", upravo je procedura nostrifikacije tačka gdje proces najviše zapinje. „Proces nostrifikacije diploma iz prethodnog obrazovanja u Ministarstvu prosvjete i nauke je dug, i u nekim slučajevima studenti ne mogu da se upišu u predviđenom roku, zbog čega su prinuđeni da nastave proceduru pred organima Ministarstva unutrašnjih poslova kako bi dobili vizu."

Savjet za regionalnu saradnju, u izvještaju za 2022. navodi da je „potrebno više novca i kvalifikovanih ljudi kako bi se poboljšao nivo međuinstitucionalne i unutarinstitucionalne koordinacije odgovornih ministarstava i agencija."

Rad u regionu; (ne)mogući scenario

Ovaj problem ilustruje slučaj Romine Radonšić, profesorice koja predaje u Albaniji i Bosni i Hercegovini. Ona kaže da je bilo teško nostrificirati njenu diplomu, jer zvanje vanrednog profesora nije priznato kao profesionalna kvalifikacija u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji. Također, za nju je nemoguće da predaje na Kosovu jer te dvije zemlje međusobno ne priznaju diplome.

„Za mene je veoma teško raditi u okruženju koje mi skoro onemogućava da ostvarim svoje pravo na predavanje, za koje sam godinama ulagala trud," kaže Radonšić.

Dok sporazumi koji omogućavaju slobodno kretanje stručnjaka nailaze na poteškoće u primjeni, emigracija se nastavlja zbog sporog rasta plata i ograničenih mogućnosti za zapošljavanje.

Iako je prvi sporazum za ljekare, stomatologe i arhitekte ratificiran u sve tri zemlje, Ministarstvo unutrašnjih poslova Albanije i Sjeverne Makedonije nije zabilježilo nijedan zahtjev za dozvole za ove profesije, dok institucije u Crnoj Gori nisu odgovorile na zahtjev za podatke.

Inicijativa za stvaranje slobodnog tržišta rada za stručnjake još nije dala konkretne rezultate, djelimično zbog gotovo iste prosječne plate u svakoj zemlji. Prema izvještaju RCC-a, ekonomije Zapadnog Balkana nisu mnogo diverzificirane i stoga traže više nekvalificiranih radnika.

Stalni manjak radne snage u regiji ukazuje na potrebu za zajedničkim naporima u reformi politika i izgradnji institucija. Dok Zapadni Balkan teži jedinstvu radi privlačenja investitora, tržište radne snage i dalje čeka na rješenja.

Ovaj tekst nastao je u okviru projekta „Emiteri mira: Osnaživanje mladih novinara kao izvještača o miru“ u organizaciji Regionalne kancelarije za saradnju mladih Zapadnog Balkana (RYCO), i u saradnji s DW.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu