Kubanska vakcina?
1. septembar 2020
Do sada je Kuba dobro izlazila na kraj sa korona-virusom. Ali i na karipskom ostrvu broj zaraženih trenutno raste. Vlada je prošle prije desetak dana ponovo uvela restriktivne mjere u Havani. Restorani i barovi su zatvoreni, kao i plaže, javni saobraćaj obustavljen.
Takve mjere će postati suvišne samo poslije vakcinisanja stanovništva.I Kubanci se kao i ostatak svijeta pitaju kada će vakcina biti na raspolaganju.
„I naša zemlja radi na tome"
Kubanski glavni epidemiolog Francisko Duran kaže da je poznato da niz zemalja radi na vakcini – Rusija, Kina, SAD, Velika Britanija. On je pak na prošlosedmičnoj konferenciji za štampu objelodanio: „I naša zemlja radi na tome". Dr Eduardo Martinez, predsjednik kubanskog preduzeća za biotehnologiju BioCubaFarma, objavio je na društvenim mrežama: „Stvaranje djelotvorne vakcine za COVID-19 je kod nas prioritet". Kuba ima veliko iskustvo u istraživanju i proizvodnji vakcina.
Državni naučni centar Institut Finlej u Havani je institucija u čijem sastavu su Centar za molekularnu imunologiju i Centar za genetsku tehniku i biotehnologiju (CIGB). Oko njih su okupljeni kubanski naučnici koji trenutno rade na četiri verzije vakcine. Jedna od njih je u fazi testiranja najdalje uznapredovala, kažu državni mediji.
„Suočeni sa pandemijom koronavirusa imamo dva prioriteta: mogućnost brzog masovnog testiranja, koje omogućava epidemiološki nadzor i razvoj specijalnih vakcina koji će doprinijeti suzbijanju bolesti u našoj zemlji“, objašnjava dr. Rolando Perez, direktor odjeljenja za nauku i inovaciju u firmi BioCubaFarma.
Izuzetne sposobnosti Kube
Perez kaže da se kubanska istraživanja fokusiraju na vakcine koje se razvijaju na osnovu čestica koje liče na virus i koje imaju prednost u pogledu jačanja i aktiviranja imunog sistema. To je snaga kubanskog istraživanja, kako je u junu naglasio dr Herardo Giljen, direktor biomedicinskih istraživanja na Institutu, navodeći vakcine koje se uzimaju nazalno. Istakao je i primer vakcine protiv bolesti hepatitis B koja je razvijena na Kubi. To je prva vakcina u svijetu koja se daje preko nosa.
„Pošto se radi o bolesti disajnih puteva, logično je da smatramo da će se imunizaciona platforma preko sluzokoše odigrati veliku ulogu u iznalaženju funkcionalne, djelotvorne reakcije protiv virusa“, kaže on pojašnjavajući da Kubanci već sarađuju u tom području sa Kinom i Sjedinjenim Američkim Državama.
Za razliku od mnogih zemalja u razvoju, Kuba ima jaku biotehnološku branšu i sopstvene laboratorije. To zemlju čini interesantnom za saradnju: „Kuba proizvodi skoro osamdeset odsto vakcina koje se primjenjuju u nacionalnom programu za imunizaciju. To je sposobnost zemlje da proizvede vakcine. Postoji Institut Finlej i postoji veliko područje tehnoloških inovacija“, kaže Čileanac Hoze Moja, koji je na čelu Panameričke zdravstvene organizacije (PAHO).
„Moramo ostati realistični“
Prema objavljenim informacijama, Kuba će biti među onim zemljama koje će proizvoditi rusku vakcinu Sputnjik V. Najava da je ruska vackina spremna izazvala je brojne kritike, jer je izostavljena treća faza kliničkog ispitivanja vakcine. Međutim, nije vjerovatno da će Kuba preskočiti tu fazu. Havana se obično striktno drži preporuka Svjetske zdravstvene organizacije.
„Kuba raspolaže odličnim sposobnostima proizvodnje vakcina. Razgovaramo o početku proizvodnje sa više kubanskih firmi. Vjerujemo da bi Kuba mogla postati jedan od najvažnijih centara za proizvodnju vakcine", kaže Kiril Dmitriev, direktor Ruskog fonda za direktne investicije (RDIF), koji je finansirao istraživački projekat za pronalazak vakcine u Rusiji. On je najavio početak proizvodnje vakcine na Kubi u novembru, ukoliko saradnja sa kubanskom vladom i firmama bude dobra.
Duran smatra da još neko vrijeme neće biti vakcine koja bi u velikim količinama stajala na raspolaganju, uprkos ruskom napretku u istraživanju. „Moramo ostati realistični“, kaže on, naglašavajući da je jedini način da se spriječi zaraza pridržavanje propisanih mjera zaštite – nošenje maske, higijena ruku, fizička distanca.