Bosna i Hercegovina se bori protiv džihadizma

„‘U Bosni i Hercegovini postoje opasne tendencije radikalizacije. Zemlji je potreban evropski orijentisan islam i odlučni koraci protiv islamista‘“, kazao je austrijski ministar spoljnih poslova Sebastijan Kurc, tokom posjete Bosni i Hercegovini prenose mediji na njemačkom jeziku.

„Islam je dio Evrope, kao što je dio i Austrije“, kazao je Kurc i naglasio da u Bosni i Hercegovini u pojedinim regionima „postoji opasan porast selefizma“, prenosi Tiroler tagescajtung. List navodi kako je austrijski ministar u ovom kontekstu pomenuo i uticaj Saudijske Arabije, koja osim što finansira gradnju džamija takođe plaća i pojedine imame širom svijeta.

Razdor između etničkih grupa ogroman

„‘Bosna i Hercegovina je zemlja Zapadnog Balkana, koja zadaje najviše briga. Razvoj teče sporo. Potrebni su joj jasni impulsi za izgradnju civilnog društva, koje je stub jedne funkcionalne demokratije. Zbog toga Austrija podržava nevladine organizacije, koje rade na poboljšanju međuentičkih odnosa i zajedničkog života‘, kaže Kurc koji pominje kako će predstavnici istih biti pozvani na Konferenciju o Zapadnom Balkanu koja će se održati 27. avgusta“, piše Tiroler tagescajtung.

Kleine Cajtung dodaje: "BiH nam zajedno sa Makedonijom zadaje najviše briga. Od nove vlade u BiH se, nakon što je 1. juna na snagu stupio Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, očekuju reforme, rekao je Kurc. Sporazumom se, napomenuo je Kurc, uspostavlja i zona slobodne trgovine EU sa BiH gdje se pojedinim proizvodima može trgovati bez plaćanja carinskih dažbina”, piše Klajne cajtung.

List napominje da je i 20 godina nakon rata “razdor između etničkih grupa ogroman, državna kasa prazna a nedostatak perspektive za budućnost ogroman. "Protesti iz februara 2014. bili su nedvosmislen poziv političarima da stabilizuju i reformišu zemlju", nagalasio je Kurz.

Klajne cajtung napominje kako je ministar Kurc upozorio i na stanje u Makedoniji. „Najnoviji događaji u Makedoniji su alarm koji nam govori da moramo da spriječimo moguću novu destabilizaciju Balkana. A to se može uraditi samo sa reformama, koje idu ruku pod ruku sa perspektivom ulaska u EU.

Kleine cajtung navodi i kako eksperti procjenjuju da se na području Zapadnog Balkana nalazi 700 stranih terorista (Foreign Terrorist Fighters) i to pripadnika paravojnih jedinica iz Siriije i Iraka.

Slobodan pristup njemačkom tržištu rada za hrvatske državljane

Današnja izdanja medija na njemačkom jeziku pišu i o slobodnom pristupu njemačkom tržištu rada za sve koji posjeduju hrvatsko državljanstvo. “Njemačko Ministarstvo za rad je saopštilo da 1. jula ističe dvogodišnji prelazni period i da hrvatskim državljanima od sljedećeg mjeseca nije potrebna radna dozvola ako žele da rade u Njemačkoj ili ako žele da završavaju školovanje u ovoj zemlji”, piše Berliner cajtung. List napominje kako je i u ovom prelaznom periodu za državljane najmlađe članice EU koji su na njemačkom tržištu rada tražili posao bilo svojevrsnih olakšica.

Ziddojče cajtung napominje kako u Njemačkoj danas u “socijalnom i zdravstvenom sektoru radi 93.000 državljana Hrvatske”. “Andrea Nales, savezna minsitarka za rad kaže kako je ‘pravo da se slobodno može raditi u drugim zemljama EU neprocjenjiva korist koju nudi zajednica evropskih naroda'”, piše Ziddojče cajtung.

Mađarska podiže ogradu na granici sa Srbijom

Štampa piše i o tome kako Evropski parlament namjerava da preispita da li Mađarska krši evropske propise. Jedan od razloga za to je restriktivna politika prema izbjeglicama, koju vodi Orbanova vlada, koja najavljuje da će podići ogradu na granici sa Srbijom.

"Želimo da povećamo unutrašnju bezbjednost Mađarske, a naročito nam je važna naša južna granica. Zato ćemo 1. jula sa Srbijom razjasniti koje su to mjere koje se mogu preduzeti van prostora Evropske unije u cilju kontrole i zaustavljanja protoka izbjeglica. Mi, naime, smatramo da je Šengenski sporazum veoma važan. Mađarska je protiv novih graničnih kontrola između zemalja Šengenske zone, što je ideja koju neki očigledno imaju na umu. Stoga moramo da sagledamo situaciju van našeg opsega kontrole, kako bi kod nas dolazili samo oni čiji su životi u opasnosti. Mađarska će podići četiri metra visoku graničnu ogradu prema Srbiji... To je jedan od načina. Ali mi moramo da tražimo rješenja i unutar Evropske unije i zato su nam hitno potrebne promjene pravila", kaže u intervjuu za Berliner cajtung mađarski ministar za socijalnu politiku Zoltan Balog.

Na pitanje zašto se onda Mađarska snažno protivi predloženim kvotama za raspoređivanje izbeglica, mađarski ministar odgovara: "’Mi možemo da razgovaramo o raspodjeli troškova, granicama, kvotama itd, ali u stvari pitanje koje bi trebalo da postavimo globalnog je karaktera: da li mi želimo da demografske i probleme u vezi sa zapošljavanjem u Evropi, rješavamo uz pomoć imigracije ili oslanjanjem na sopstvene resurse. Odgovor na to pitanje za Mađarsku glasi: iz sopstvenih izvora. Inkluzija romske populacije predstavlja značajan potencijal za mađarsko društvo. To je naš domaći zadatak, koji mi kao hitan i prvi zadatak moramo da uradimo. Moramo da postavimo prioritete jer ekonomski nismo u stanju da sve uradimo odjednom“, zaključuje Zoltan Balog u intervjuu za Berliner cajtung.