Kurdi i aleviti sumnjaju u Erdoganove demokratske namjere

Jamčenje religijske slobode i slobode govora, te jačanje prava manjina u Turskoj. Prema najavama turskih medija to su središnji sadržaji reformskog paketa konzervativne AKP vlade Recepa Tayyipa Erdogana, koji bi trebao biti predstavljen najvjerojatnije u ponedjeljak (30.9.). Listovi bliski vladi, poput Sabaha i Yeni Safaka, te najavljene reforme nazivaju "drugom tihom revolucijom".

Taj pojam aludira na jednu brošuru, koju je nedavno objavio jedan odjel turskog ministarstva unutarnjih poslova, i to pod naslovom "Tiha revolucija". U toj publikaciji "smo saželi koje korake je AKP vlada u proteklih jedanaest godina poduzela u ime demokratizacije", kaže vicepremijer Beşir Atalay. On je član povjerenstva, koje je izradilo reformski paket.

Kurdi ne očekuju nikakva "čuda"

Međutim na pojedine odredbe paketa, koje su već prije objavljivanja dospjele u javnost, kurdska stranka BDP (Stranka mira i demokracije) gleda skeptično. Kažu da im se ne doima vjerodostojnim najavljeno proširenje prava manjina, kao što je na primjer pristup nastavi na materinskom jeziku. Poručuju da ne očekuju nikakva "čuda" za Kurde, kako je to medijima kazao glasnogovornik BDP-a.

Skepsa Kurda se mogla osjetiti i na kurdskom kulturnom festivalu u Dortmundu 22. rujna. Selahattin Demirtaş, zamjenik predsjedatelja stranke BDP je u Dortmundu izjavio: "I premijer Erdogan, ali i njegovi glasnogovornici kažu: 'Pripremljeni paket je poput čuda i pun iznenađenja. Svi će ostati bez teksta.' Ali, umjesto toga očekujem ostati bez teksta zbog nedovoljnog demokratskog razumijevanja vlade."

Kurd Yaşar Akangün, koji živi u Njemačkoj je pozorno pratio Demirtaşov govor. Dijeli njegove sumnje i kaže da se Kurdi ne polažu velike nade u Erdoganov paket demokratizacije.

Razočarenje kod alevita

Mnogi Kurdi u Turskoj strahuju da se njihova velika očekivanja od Erdoganovog paketa, neće ispuniti u dovoljnoj mjeri, kaže Mehmet Kaya, predsjednik Tigric-centra za socijalna istraživanja u Diyarbakiru. No, taj paket je svejedno važan kako bi se nastavio mirovni proces između turske vlade i Kurda, dodaje on. Kaya napominje da se itekako trebaju priznati iskoraci turske vlade u posljednjih desetak godina po pitanju Kurda.

Od reformskog paketa bi trebali profitirati i aleviti, koji se smatraju oštećenom i zapostavljenom islamskom zajednicom u Turskoj. Očekuje se da bi im vlada mogla izići u susret na području religije te njihovim duhovnicima, primjerice, pružiti mogućnost primanja državne plaće, a prostorijama za molitvu dati status "vjerskog i kulturnog centra".

16 alevitskih organizacija iz Turske, Europe, Sjeverne Amerike i Australije su turskoj vladi u jednom službenom pismu predbacile da na alevite gleda kao na neku vrstu sekte - unatoč planiranom paketu demokratizacije.

Manjine nisu saslušane

Hüseyin Mat, predsjedatelj "Alevitske zajednice Njemačka", osim toga, sumnja u iskrenost demokratskih planova turske vlade. Kaže da vlada za vrijeme cijelog procesa izrade toga paketa nije saslušala nijednog predstavnika zajednica o kojima se tu radi. "Ni organizacije, koje zastupaju interese alevita, niti organizacije drugih manjina, kao na primjer Kurda, nisu informirane o planiranom paketu."

Državna plaća za alevitske duhovnike nije dovoljna, važno je potpuno priznavanje i ravnopravnost alevitske zajednice i svih drugih vjerskih zajednica u Turskoj, kaže Hüseyin Mat. I İzzettin Doğan, predsjedatelj u Turskoj smještene alevitske organizacije Cem Vakfı, zahtijeva od konzervativno-islamske AKP vlade, koja je većinski sunitski orijentirana, da alevitski duhovnici dobiju ista prava kao imami. Osim toga, veoma važno mu je i da se u školama u Turskoj održava alevitski vjeronauk, ističe taj alevitski predstavnik.

Autori: Nalan Sipar / Hülya Topcu / Marina Martinović

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić