Zašto su Kurdi na udaru susjednih zemalja?

Kurdi, kojih ima oko 35 milijuna, čine najveću svjetsku etničku skupinu bez vlastite države. Većina ih je koncentrirana na ogromnom teritoriju, koji je podijeljen na Tursku, Siriju, Irak, Iran i Armeniju.

Iako dijele zajednički etnički identitet i pretežno su sunitski muslimani, Kurdi u ovom području nemaju prekogranične predstavnike, zajedničku politiku ili zajedničku vojnu odbrambenu jedinicu.

Zašto Turska napada Kurde u Siriji?

Tokom proteklih godina, Kurdi na sjeveroistoku Sirije redovito su bili izloženi napadima Turske.

Turska je prošlog vikenda pojačala napade i pokrenula operaciju "Claw Sword" protiv kurdskih separatista u Siriji i protiv Kurdistanske radničke stranke (PKK) u sjevernom Iraku, koje smatra odgovornima za teroristički napad u Istanbulu 13. novembra u kojem je ubijeno šest ljudi i ozlijeđeno više od 80.

I PKK i njihov sirijski ogranak, kurdska Sirijska narodna zaštitna jedinica (YPG) odbacili su bilo kakvu umiješanost u bombaški napad. 

Nakon što su turski zračni napadi ubili najmanje 184 Kurda, uključujući borce i civile, u Siriji i Iraku prošlog vikenda, YPG je u ponedjeljak ispalio rakete na turski pogranični grad Karkamis.

Prema navodima turske državne novinske agencije Anadolija, najmanje tri osobe su poginule.

Dok Turska, SAD i Europska unija smatraju PKK terorističkom skupinom, njihova stajališta se razlikuju kada je riječ o YPG.

Ova ambivalentnost prema kurdskim frakcijama posebno važi kada je riječ o SAD-u, jer se YPG uspješno pridružio američkim trupama u borbi protiv ISIS-a u Siriji 2016.

Također, u ponedjeljak je turski predsjednik Redžep Taib Erdogan zaoštrio svoju retoriku. "Operacija [Claw Sword] nije ograničena samo na zračnu operaciju", rekao je novinarima na svom letu kući, nakon što je prisustvovao ceremoniji otvaranja Svjetskog prvenstva u Kataru.

Erdogan je potom sugerirao da bi Turska mogla pokrenuti četvrtu kopnenu ofenzivu na Siriju. Turska je već provela tri invazije od 2016. i učinkovito kontrolira velike dijelove pograničnog područja u kojem živi oko četiri milijuna ljudi, uglavnom Kurda.

U Siriji traje građanski rat od 2011. Nakon početnih gubitaka trupa sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, Rusija je udružila snage sa Sirijom 2015. i od tada je ponovno osvojila većinu zemlje.

Međutim, regija na sjeveroistoku Sirije je, uz grad Idlib na sjeverozapadu Sirije, jedno od posljednjih preostalih uporišta protiv sirijskog predsjednika Bashara al-Assada i njegovih ruskih i iranskih saveznika.

Promatrači misle da Erdogan možda planira ofenzivu da prisili kurdsko stanovništvo u regiji na dalje pomijeranje od granice, kako bi očistio teritorij za preseljenje sirijskih izbjeglica koje su prvotno pobjegle od rata u Siriji.

Ovaj potez mogao bi riješiti rastuću ogorčenost prema sirijskim izbjeglicama u Turskoj, što je pridonijelo padu Erdoganove popularnosti kod kuće, usred ekonomske krize i uoči predsjedničkih izbora sljedeće godine. 

Zašto Turska napada Kurde u Iraku?

Turski zračni napadi 'Claw Sword' na Irak prošlog vikenda bili su usredotočeni na planinsko područje Qandil na iračko-iranskoj granici, za koje se kaže da je sjedište PKK-a.

Prema navodima dužnosnika iračkih Kurda, više od 30 militanata PKK ubijeno je u 25 zračnih napada.

SAD je kritizirao napade. "Nastavljamo se protiviti bilo kakvoj nekoordiniranoj vojnoj akciji u Iraku koja krši irački suverenitet", rekao je u izjavi Ned Price, glasnogovornik američkog State Departmenta.

Zašto Iran napada Kurde u Iraku?

U ponedjeljak je iranska Islamska revolucionarna garda (IRGC) također pojačala svoje napade na ono što je u saopćenju opisala kao "glavne štabove i centre zavjere, osnivanja, obuke i organizacije antiiranskih separatističkih skupina".

Prema poluslužbenoj web stranici novinske agencije Tasnim, 26 ljudi je ubijeno.

Teheran krivi iransku kurdsku opoziciju u egzilu u iračkoj poluautonomnoj kurdskoj pograničnoj regiji, koja se također naziva Kurdistanska regionalna vlada (KRG), za aktualne prosvjede u zemlji, koje je potaknula smrt Jine Mahse Amini, 22-godišnje Kurdkinje, za koju se smatra da je ubijena u policijskom pritvoru 16. septembra.

Početni prosvjedi protiv vlasti pretvorili su se u širi pokret koji poziva na ljudska prava i posebno prava žena, kao i na promjenu režima, u čemu prednjače kurdski gradovi. Iranski režim je reagirao brutalnom represijom prema prosvjednicima.

Zbog toga se mali broj kurdskih regruta preselio u kurdsko pogranično područje u Iraku, dok stručnjaci smatraju da je vrlo malo vjerojatno da se prosvjedi organiziraju iz Iraka.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu