Kućna njega starih: Rad na crno
13. august 2018
Njemačka vlada dopušta "sive zone" u sistemu njege, što stare ljude dovodi u nezavidnu pravnu situaciju. To je objavio Njemačko-poljski centar za javno pravo i okoliš ("German-Polish Centre for Public Law and Environmental Network - GPPLEN)”. Riječ je o naučnoj ustanovi koju su 2009. godine osnovali Brandenburški tehnički univerzitet - BTU i Univerzitet Wroclaw u Breslavu.
Ljudi u Njemačkčoj kojima je potrebna njega, a koji ne žele u starački dom, koriste usluge agencija koje djeluju kao posrednici u pronalasku i zapošljavanju njegovatelja iz istočne Evrope. Druga opcija je da njihova djeca sama pronalaze ljude koji bi se brinuli o njihovim roditeljima.
Rezultat: Sa takvim poslovnim aranžmanima su i klijenti i oni koji rade za njih stavljeni u polulegalan ili potpuno ilegalan položaj. Pri tome njegovatelji moraju pristati na "mini-job" koji subvencionira država, ili na lažni status samostalnih mini-poduzetnika. To je uslov da uopšte mogu da rade.
"Ne postoje pravni standardi niti standardni ugovori koji bi osigurali pravnu sigurnost za njemačke klijente, ali ni pravnu sigurnost za agencija i radnike koje one unajmljuju za njegu starih i onemoćalih”, izjavio je direktor GPPLEN-a, Lothar Knopp na konferenciji za novinare u Berlinu i dodao: "To stvara sivu zonu između legalnog i nelegalnog poslovanja."
Zapostavljeni ljudi u staračkim domovima
Nedostatak njegovatelja je postao jedan od akutnih problema u Njemačkoj. Zbog toga su mnogi stanovnici staračkih domova zapostavljeni. 36.000 radnih mjesta za njegovatelje je upražnjeno, od toga 15.000 u staračkim domovima. Pri tome je njemačko stanovništvo sve starije i ovaj problem postaje sve dramatičniji. Broj ljudi, kojima će trebati njega bi se 2060. godine sa današnjih 2,86 miliona mogao popeti na 4,5 miliona.
Vlada na čelu sa kancelarkom Angelom Merkel bsvjesna je ovog problema i pokušava ga riješiti. Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo za porodična pitanja i Ministarstvo rada su u julu pokrenuli zajedničku inicijativu kako bi otvorili dodatnih 13.000 radnih mjesta i poboljšali okvirne uslove za rad profesionalnih njegovatelja.
Lothar Knopp iz Centra GPPLEN načelno pozdravlja ovu inicijativu, ali smatra da ona ne rješava problem. "Mora se postaviti pitanje: Odakle ćete dobiti radnu snagu?", kaže Knopp i dodaje: "Političari će reći, mi smo svoje odradili, a ostalo je na vama".
Nove zemlje iz kojih će dolaziti njegovatelji
Vladina inicijativa ne predstavlja nikakav preokret kada je u pitanju angažovanje njegovatelja za kućnu njegu. Veliki problem je visoka cijena. Uvođenjem minimalne satnice 2015. godine su se troškovi njege sa 1.600 eura popeli na više od 2.000 eura mjesečno. Njemačka vlada istovremeno niti je povećala finansijske nadoknade za njegu, niti je uvela poreske olakšice za ljude koji moraju imati njegovatelje. "Političari moraju staviti na raspolaganje finansijska sredstva, kako bi se ljudi bili u mogućnosti platiti kućnu njegu", kaže Knopp.
Daniel Haberkorn, predsjedavajući organizacije Promedica Plus, kaže da model kućne njege predstavlja pomoć za 250.000 do 300.000 starijih njemačkih sugrađana, koji na taj način mogu ostati u svojim domovima. To međutim pomaže i ljudima iz istočne Evrope, koji nemaju posla. Ovako mogu zaraditi 1.500 eura mjesečno dok je prosječna plata u Poljskoj 1.000 eura.
Poljska plaća visoku cijenu zbog odliva radne snage
Haberkorn priznaje međutim da se na ovaj način odvlači radna snaga iz Poljske, dok Robert Szymczak, poljski šef firme Promedica Plus ukazuje da su penzije u Poljskoj toliko niske, da stariji ljudi sebi ne mogu priuštiti ovakvu njegu, kao i da tamo ne postoje socijalna izdvajanja za njegu kao što je to u Njemačkoj.
"Tradicija je da baka ili djed presele kod vas i da se pokuša uskladiti posao, kuća i briga o starima", kaže Szymczak u intervjuu za DW i dodaje: "U Njemačkoj se govori o nedostacima u tom sektoru, a u Poljskoj taj problem uopšte nije definisan. O tome se ne diskutuje".
Jedan izvještaj poljske vlade iz 2014. pokazuje da bi Poljska narednih godina mogla imati isti problem kao Njemačka: Veliki broj starih ljudi i manjak njegovatelja.
U Njemačkoj se manjak njegovatelja uzima tako ozbiljno da je kancelarka Merkel prošlog mjeseca posjetila jedan starački dom kod Paderborna. Inače, sektor njegovatelja poznat je po maloj plati i prekovremenomm radu. Zato je teško pridobiti ljude za ovo zanimanje.
Prema navodima Njemačke službe za statistiku, njegovatelji, čije školovanje inače traje 3 godine, zarađuju u prosjeku 18 eura bruto na sat, dok druga radna snaga u Njemačkoj u prosjeku dobija 22 eura.
Portparol Ministarstva zdravlja u razgovrou za DW je rekao da je "i radna snaga iz drugih zemalja jedan od važnih poluga našeg koncepta, kao i da se radi na poboljšavanju situacije sa manjkom osobljem u nejgovateljskoj branši i pronalasku dugorošnom rješenja".
Dodao je i da se skupa sa drugim ministarstvima radi na tome da se ubrza priznavanje doploma, kao i dodjela dozvola za boravak. Predstavnik Ministarstva rada rekao je da "imaju na umu razvoj situacije sa njegovateljima" i da su zakoni u Njemačkoj za sve isti, što znači da nije dozvoljena eksploatacija radne snage prekovremenim radom.
Organizirani kriminal
Pošto nema zakonskih okvira, situacija u oblasti njegovatelja je prilično nepregledna. Samo 20 od 103 ponuđača ovih uslugaučestvovali su u istraživanju Instituta, saopštili su iz GPPLEN-a. Zato je tržište pogodno za organizovani kriminal.
Proteklih godina nižu se izvještaji o organizovanoj prevari i o tome kako su stari ljudi izigrani. U januaru su na svjetlo dana dospjeli rezultati interne policijske istrage u kojoj je otkriveno kako je ruska mafija, u saradnji sa agencijama za posredovanje prevarila njemačka osiguranja za milijardu eura na godišnje nivou.
"Kako bi se mogli pozabaviti ovakvim problemima, moramo regulirati tržište", zaključuje Knopp.