Laži koje štite režim u Beogradu

List  Tageszeitung (Tagescajtung) objavio je tekst Andreja Ivanjija pod naslovom „Lažne vijesti kao političko oružje", podnaslov: „Nasilje nad ženama i djecom veliki problem u Srbiji. Medijsko izvještavanje o tome je često tendenciozno i dijelom pogrešno." U članku se iznose priče iz Beograda o ubistvu jedne žene i djeteta kao i ranjavanja troje socijalnih radnika koje je počinio suprug ubijene, te o slučaju u kojem je ispred Centra za socijalni rad jedan muškarac ubio svoju suprugu kamenom.

„Ono malo kritičkih medija u Srbiji objavilo je izvještaje o tome kako je država zakazala, a naslov u časopisu Vreme je glasio: Krv na rukama sistema – u kojem piše da propuste, koji su napravljeni u ovim slučajevima, nije moguće ni prebrojati." „No, kao i uvijek kada se režim nađe na udaru kritike, bilo da se radi o neprozirnim privatizacijama, radničkim štrajkovima, pravosuđu koje kontroliše politika, slobodi medija ili, kao sada, propustima centara za socijalni rad, i ovaj put su se - u najvećoj mjeri  – srbijanski mediji pobrinuli za to da se pažnja javnosti sa pravih problema i ljudi koji su odgovorni za ovakve pojave skrene na nešto drugo. Umjesto da se izvještava o očiglednom zakazivanju sistema, akcenat je stavljen na privatne tragedije, a problem nasilja nad ženama, koji je u srpskom društvu široko rasprostranjen, se relativizuje. Tako je stalno moglo da se čuje da su dvije ubijene žene ipak same izabrale svoje partnere."

"List Politika je", nastavlja se u članku berlinskog lista Tageszeitung, " objavio čak analizu u kojoj je tobožnji forenzički psihijatar i sudski ekspert iz Montreala relativizovao problem nasilja nad ženama, pišući kako će pomenuta ubistva u svoje svrhe da zloupotrijebe agresivne feministkinje, kao  i da su većinu ubijene djece koja su bila žrtve nasilja u porodici u konačnici ubile njihove majke. Poslije toga se ispostavilo da je priložena fotografija tog „stručnjaka" lažna i da je na njoj zapravo jedan njemački glumac. Poslije toga je uredništvo lista Politika tvrdilo da je prevareno i da je bilo na meti hakerskog napada...

„Zamjenicu glavnog urednika Vremena Jovanu Gligorijević ne čudi to što se tako nešto desilo. U Srbiji se lažne vijesti koriste dvojako: da bi se naružili kritičari režima i da bi se širile etički upitne ideologije, objašnjava Gligorijevićeva. Glajhšaltovani (op. red. Gleichschaltung je pojam koji je nastao u Njemačkoj dolaskom Hitlera na vlast 1933 i kojim je ukinut pluralizam u izvještavanju a mediji "ujednačeni") srpski mediji sistematski šire lažne vijesti u interesu Srpske napredne stranke i predsjednika Aleksandra Vučića. Tako je u novembru 2015. na TV Pink čitav dan prenošen potpuno izmišljen državi udar: Možete li to da zamislite? – pita Gligorijevićeva".

„U moru lažnih informacija, u Srbiji više ne mogu ni da se prepoznaju prave vijesti [...] Koliko god to bizarno zvučalo: i najluđe lažne vijesti uspijevaju da prodru do ljudi – kada se dovoljno često ponavljaju", objavio je berlinski list Tageszeitung.

UČK na asfaltu

A minhenski dnevnik Merkur.de piše o nesvakidašnjem događaju u varošici Bad Telcu na krajnjem jugu Njemačke, u Bavarskoj, gdje se u ulici Oberes grisfeld na asflatu pojavio veliki natpis: „UČK". „Je li to jedan od radnika koji su asfaltirali ulicu ostavio političku poruku?" pita se novinar tog dnevnika u podnaslovu i na to pitanje ovako odgovara na samom početku članka: „Ne mora biti tako, ali sve izgleda da je jedan od uličnih radnika imao višak bitumena, smjese kojom se krpe rupe u asfaltu. U ulici Oberes grisfeld neko je to upotrijebio da bi ostavio političku poruku [...] Bavarska Služba za zaštitu ustavnog poretka u svom registru vodi UČK kao stranoekstremističku tendenciju."

„U ovom slučaju način na koji su slova ispisana i mješavina bitumena ukazuju na počinioca. A gradski funkcioner Kristof Bocenhart se jasno pozicionirao: Ovako nešto nema šta da traži na našim ulicama. Pogotovo ako se radi o militantnoj organizaciji. Bocenhart će sada naložiti da se ispita da li je do ispisivanja naziva UČK došlo u okviru radova na popravci asfalta. Inače se saznalo i da su radovi povjereni jednoj eksternoj firmi."

Priredio Saša Bojić

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android