Lašet hoće evropsku Njemačku
19. januar 2021
Spoljnu politiku je on samo usput okrznuo. Ni 30 sekundi svog izbornog petnaestominutnog govora Armin Lašet nije posvetio spoljnopolitičkim perspektivama. Pri tome je jasno da šef partije zastupa Merkelinu međunarodnu poziciju i da u svakom slučaju smije i da putuje u inostranstvo.
"Njemačka koju ja sebi predstavljam jeste evropska Njemačka. Vodeća je u svijetu na osnovu izuzetnosti, kao uzor i na osnovu ljudskosti”, rekao je Lašet u govoru. Kratko se osvrnuo i na situaciju u Vašingtonu gdje su na Kapitolu trajali neredi: "Za nas je Amerika uvijek bila zemlja slobode i demokratije”.
Koliko je važna Amerika pokazala su i putovanja Angele Merkel u onom periodu kada još nije bila kancelarka, a već je preuzela kormilo Hrišćansko-demokratske unije (CDU). To je bilo početkom 2003. za vrijeme mandata Džorža Buša Mlađeg. Ona u Vašingtonu nije srela Buša ali su je primili zamjenik predsjednika Dik Čejni i ministar odbrane Donald Ramsfeld, a u Bijeloj kući Bušova savjetnica za bezbjednost Kondoliza Rajs. I Anegret Kramp-Karenbauer je kao šefica njemačkih demohrišćana putovala, makar u Brisel, a pritom još nije postala ministarka odbrane.
Čekaju ga brojna putovanja
Lašet bi takođe mogao da stavi naglasak na putovanja. Kao premijer pokrajine Sjeverna Rajna – Vestfalija često je odlazio u susjednu Holandiju. A od 2019. je bio opunomoćenik njemačke Vlade za njemačko-francuske kulturne veze, pa je putovao u Francusku. Jednom je posjetio i Poljsku.
Kada je februara 2020. objavio kandidaturu za partijskog šefa, boravio je jednom u Izraelu, nekoliko mjeseci kasnije u Grčkoj, gdje je posetio i izbjeglički kamp na Lezbosu. Uslijedilo je jesenje putovanje u Rim i susret sa papom Franjom.
Porijeklo sa granice
Lašet je rođen na krajnjem zapadu Njemačke, pa važi kao pretežno francuski i evropski orijentisan – dok su njegovi konkurenti Fridrih Merc i Norbert Retgen slovili kao transatlanski orijentisani. U papiru "Impulsi 2021” koji je sročio zajedno sa Jensom Španom nekoliko dana prije unutarpartijskih izbora Evropa je dominatna, kada se radi o međunarodnim odnosima. Devet puta se spominje Evropska unija, Evropa i evropsko, dok se po jednom spominju "spoljna politika savezništva” i "transatlanski odnosi”
Resetovanje transatlanskih odnosa?
Svijet ovih dana s pažnjom prati primopredaju vlasti u Vašingtonu. Mnogi u Njemačkoj očekuju da će sa novim predsjednikom Bajdenom biti omogućen novi početak u američko-njemačkim odnosima. Izgleda da je ipak jasno, da Bajden neće naprosto nastaviti tamo gdje je Obama stao. Možda bi obje strane morale da se temeljno preispitaju i iznova definišu. Jedan od demohrišćanskih političara sa međunarodnim iskustvom rekao je poslije izbora Lašeta da je zadatak šefa njemačkih demohrišćana da nađe ravnotežu između američke i francuske spoljnopolitičke dimenzije.
- pročitajte i ovo: CDU ostaje na dobro utabanom putu Angele Merkel
Pravi spoljnopolitički ekspert je njegov rival
Dva dana poslije izbora Lašeta za šefa njemačkih demohrišćana šef spolnopolitičkog resora u nedjeljniku "Špigel” Metju fon Ror podsjetio je na objave Lašeta na društvenoj mreži Tviter iz godine 2014 i prebacio mu je da se "rano stavio na stranu diktatora Asada”, "koji je naredio bombardovanje civila iz vazduha”.
Lašet se jeste rano javio u vezi sa konfliktom i to je činio često. Ali njegove objave ne izgledaju tako da ga se može pretvoriti u "branioca Asadovog režima”.
Lašet svakako nije najvažniji političar za međunarodne poslove u predsjedništvu stranke. Njegov dosadašnji suparnik i novi član predsjedništva Norbert Retgen je predsjednik Spoljnopolitičkog odbora Bundestaga. Ovaj pedesetpetogodišnji političar će poslije odlaska Merkelove sigurno imati jaku ulogu u formiranju spoljnopolitičkog kursa stranke.