Lekcija iz Goražda: "NATO u BiH spasio brojne živote"

Ove godine navršilo se 25. godina od političkog kraja Slobodana Miloševića i bombardovanja Srbije od strane NATO-a, piše Alexandar Rhotert u autorskom članku, objavljenom u listu Tageszeitung iz Berlina. „Milošević je od 1989. godine pokušavao da veliki dio Jugoslavije stavi pod kontrolu Beograda, kako bi ujedinio sve teritorije naseljene Srbima. Da bi to postigao, on je sa JNA i paravojnim trupama vodio četiri rata: kratko u Sloveniji, od 1991. u Hrvatskoj, od 1992. u BiH i od 1998. na Kosovu", piše njemački politolog.

Potom se poziva na riječi premijera Kosova Albina Kurtija „Sačuvajte NATO. Spasio je moju domovinu" iz članka  objavljenog u subotnjem izdanju New York Times-a i konstatuje: „Manje je poznato da je NATO još od 1993. godine intervenisao u ratu u Bosni i tako spasio mnogo hiljada života kao i da je 1994. godine čak spriječio jedan genocid".

Rottert pritom pojašnjava kako su intervencije NATO u BiH i na Kosovu bile fundamentalno različite: dok je UN tražio od NATO-a intervenciju u BiH samo kao „posljednje sredstvo", na Kosovu je NATO bio „u potpunosti uključen u operacije i mogao je slobodno da djeluje".

Rhotert: "SAD i NATO spriječili genocid koji je prijetio Goraždu"

Njemački ekspert ukazuje kako je u martu 1993. godine započeo angažman NATO na zabrani leta iznad BiH, a da je u februaru 1994. godine došlo do prve borbene akcije. Tada su avioni F-16 oborili četiri srpska borbena aviona. Potom konstatuje: „Sprovođenje zabrane leta nije dovoljno priznato, mada je srpska avijacija mogla nanijeti mnogo veća razaranja iz vazduha nego srpska artiljerija sa zemlje. To je spasilo nebrojene živote civila i vladinih trupa."

Rhotert se potom osvrće na opsadu Goražda u aprilu 1994. godine, kada su trupe generala Ratka Mladića već bile na putu da osvoje ovu zaštićenu zonu UN-a, u kojoj je bilo preko 60.000 ljudi. „Vazdušni udari i ogroman političko-diplomatski pritisak SAD i NATO spriječili su prijeteći genocid, kojeg su srpske trupe nažalost izvršile 15 mjeseci kasnije u obližnjoj enklavi Srebrenici", piše Rottert za njemački list Tageszeitung.

"Veći angažman NATO-a u BiH mogao spasiti brojne živote"

U članku TAZ-a, njemački ekspert tvrdi da je „obimniji angažman NATO-a mogao spasiti nebrojene živote" i citira američkog generala vazduhoplovstva McPeaka, koji je još 1. maja 1993. godine izjavio: 'Dajte nam vremena i preletićemo svaki artiljerijski položaj i uništiti ga'. "Da su UN poslušale McPeaka, rat u BiH bi bio završen u ljeto 1993. a genocid bi bio spriječen", ubijeđen je Alexander Rhotert.

Kao najveće protivnike vazdušnih napada njemački politolog imenuje generalnog sekretara UN-a, Japanca Yasushija Akashija i francuskog generala Bernarda Janviera odnosno njihove vojne i političke predstavnike. Oni su odobrili napade na srpske položaje oko Srebrenice "kao alibi" nakon što su Mladićeve trupe zauzele grad. „Tada je došlo do napada sa dva aviona F-16, nakon što su desetine borbenih aviona NATO-a uzaludno čekale na naređenje u vazduhu." U članku TAZ-a se s tim u vezi citira vođa F-16 operacije, Holanđanin Jouke Eikelboom, koji je gorko prokomentarisao: „Bilo je to kao da moramo da se borimo s jednom rukom vezanom za leđa."

Rhotert potom konstatuje da je genocid u Srebrenici promijenio sve i da su SAD počele vršiti ogroman pritisak na UN da odobre vazdušne napade. „Kada su krajem avgusta 1995. godine srpske jedinice ispalile tri granate na pijacu u Sarajevu, ubivši 38 i ranivši preko 150 ljudi, kucnuo je čas za NATO. Poslije dvije sedmice vazdušnih napada, Mladićeve trupe su prekinule najdužu opsadu jednoga grada", piše Rhotert i zaključuje: „NATO može biti ponosan što je okončao prva dva rata u Evropi poslije 1945. godine, spasio nebrojene živote u Bosni i spriječio drugi genocid na Kosovu."

Ruski ambasador dva puta prijetio BiH ‚ukrajinskim scenarijem‘

Njemački ekspert potom se vraća u sadašnjost i navodi kako je predsjednik RS Milorad Dodik, 30 godina kasnije, zaobilazeći legitimne i multietničke oružane snage zemlje, „izgradio značajne paravojne snage i opremio ih oružjem za rat" kao i da dio tih snaga „svake godine paradira na neustavnom maršu povodom Dana RS, u prisustvu ruskih diplomata, osuđenih ratnih zločinaca i vladinih predstavnika iz Beograda".

„Iako je visoki predstavnik za BiH,Christian Schmidt prošle godine najavio da neće dozvoliti ilegalnu paradu, nije učinio ništa da je spriječi. Malo toga nedostaje do nezavisnosti RS i njenog pripajanja Srbiji. Time bi Dodik i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić završili projekt Velike Srbije, koji je 1991. započeo Milošević", piše Alexander Rhotert za Tageszeitung i završava članak riječima:

„Ruski ambasador je dva puta prijetio Bosni ‚ukrajinskim scenarijem‘. Pošto Schmidt, kako izgleda, ne želi da se previše zamjeri predstavnicima buduće Velike Srbije, postoji samo jedna opcija za spas Dejtona i Bosne: značajno pojačanje misije Eufora, Althea. EU bi trebalo da deluje preventivno – dok još ima vremena."

Alexander Rhotert se kao politolog i diplomata od 1991. godine bavi situacijom u bivšoj Jugoslaviji. Radio je za UN, NATO, OEBS, OHR i EU, uglavnom na sprovođenju mira u BiH i na zapadnom Balkanu. Kao potpukovnik bio je i savjetnik Bundeswehra za misije u inostranstvu.

Priredila: Jasmina Rose

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu