Ljeto, sunce, plaže i požari

Crveno-žuti protivpožarni avion proletio je na jarko plavom nebu. Na hrvatskoj obali Jadrana šumski požari su sastavni dio ljeta kao i morski ježevi. Ove godine su se držali u granicama, ali su yato Španija, Italija i Grčka teže pogođene. Slike turista sa Rodosa koji bježe od požara ili sa Sicilije gdje se vatra također izmakla kontroli, dospjeli su na naslovnice evropskih medija. Sada se postavlja pitanje da li će Sredozemno more i dalje biti mjesto odmora.

Posebno je pogođen mediteranski region

Naučnici su uvjereni da će se ekstremne vremenske prilike poput toplotnih talasa u budućnosti sve češće dešavati u Evropi. Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije, region oko Sredozemnog mora se posebno brzo zagrijava. Tlo, žedno vode, u kombinaciji sa užarenim suncem najbolji su uslovi za razbuktavanje požara.

Požari su 2022. godine uništili područje veličine Crne Gore

Ekstremne temperature su već izmjerene u Španiji u aprilu 2023, a za Grčku će julski toplotni talas vjerovatno biti najduži otkako se vrše mjerenja. U mnogim evropskim zemljama požari su izbili ranije ove godine. Samo u Grčkoj u julu je izgorilo više od 50.000 hektara zemlje, što odgovara površini skoro polovine Berlina. Španija je već dostigla ovaj rekord početkom aprila, prema podacima Evropskog informacionog sistema o šumskim požarima (EFFIS).

- pročitajte još:Kako se u jeku klimatskih promjena boriti protiv šumskih požara?

Protekle godine uništeno je 800.000 hektara zemlje u EU, otprilike veličine Crne Gore. Troškovi: najmanje dvije milijarde evra, procijenio je Janez Lenarčič, evropski komesar za humanitarnu pomoć i zaštitu od kriza u januaru 2023. Da bi spriječila još veće požare, EU je ove godine udvostručila svoje vatrogasne kapacitete iz vazduha.

Gdje gori, pada BDP

Požari, koje je teško kontrolisati i koji danima bjesne, ne samo da imaju razorne posljedice po floru i faunu, već uništavaju osnove za život i dovode do ekonomske štete. "Gdje god dođe do požara, bruto domaći proizvod (BDP) opada. Podaci na tržištu rada za sektor turizma pokazuju da je manje ljudi zaposleno nakon požara", kaže Sara Majer. Ona sprovodi istraživanje na Univerzitetu u Birmingemu o ekstremnim vremenskim prilikama i ekonomskom uticaju požara.

Kratkoročno, EU će pomoći zemljama pogođenim požarom. U Grčkoj se sa plamenom borilo više od 500 vatrogasaca iz drugih zemalja, a EU je poslala devet dodatnih aviona za gašenje požara. Sve ovo pokriva Mehanizam civilne zaštite EU. Sredstva iz Fonda solidarnosti Evropske unije mogu se dobiti i za rekonstrukciju, ali to mora da odobri Evropski parlament.

Vatra i turizam na Mediteranu

Turizam je za Grčku ono što je automobilska industrija za Njemačku; kroz godišnje odmore generiše se 20 procenata ekonomske proizvodnje zemlje. Slijede Španija i Italija sa dvanaest, odnosno devet odsto.

Agencija za rejting Moody's nedavno je upozorila u svom izvještaju da bi vrućina i šumski požari mogli dugoročno učiniti južnu Evropu manje atraktivnom destinacijom za putovanja, što bi nanijelo štetu ekonomiji. Predviđanja, zasnovana na klimatskim modelima, dolaze do zaključka da će primorski regioni značajno izgubiti  na značaju kao turističke destinacije zbog vrućine, dok bi sjevernije zemlje mogle postati privlačnije.

Da li je južna Evropa osjetljiva na klimatske promjene?

Čak i ako se vrućina, suša i požar mogu predvidjeti uz pomoć klimatskih modela, „turizam u mediteranskom regionu neće propasti preko noći“, kaže Harald Cajze (Zeise), direktor Instituta za istraživanje turizma na Univerzitetu primjenjenih nauka Harc u intervjuu za ZDF. Poput Eli Kenedi (Ellie Kennedy) iz Evropske komisije za putovanja, on pretpostavlja da bi se vrijeme putovanja moglo promijeniti i da će putnici vjerovatnije odmarati na Mediteranu u proljeće ili na jesen.

„Šumske požare i druge ekstremne pojave ljudi vide kao pojedinačne regionalne događaje. Oni nisu prepreka, ljudi su zaboravni“, rekao je u intervjuu za DW, Petro Beriteli (Baritelli) iz Istraživačkog centra za turizam Univerziteta Sent Galen. Destinacije poput Dubaija i Las Vegasa takođe pokazuju da ekstremna vrućina ljude ne odvraća od putovanja na takva mjesta.

Inovativni pristupi protiv požara

Johan Goldamer (Johann Goldammer) je direktor Globalnog centra za praćenje požara (GFMC) u Frajburgu. Kako bi dugoročno obuzdali  požare šume i makije , on savjetuje inovativan pristup ruralnim područjima ali i turizmu. „Zbog velike urbanizacije je ostalo previše zemlje neiskorišćeno i ako klimatske promjene, koje su praćene sušama i toplotnim talasima, to potpiruju, onda je požar neizbježan." Dugoročno gledano, turizam mora postati umjereniji i u idealnom slučaju više participativan. Umjesto masovnog turizma, mogli bi se uspostaviti koncepti u kojima putnici pomažu lokalnom stanovništvu, na primjer, u grčkim maslinicima ili u vinskoj industriji, smatra Goldamer.

Goldamer je predstavio svoj izvještaj grčkoj vladi nakon razornih požara na Eubeji 2021. Između ostalog, on uključuje koncept dugoročnog korišćenja zemljišta. I što je po njemu posebno važno: prevencija i mjere predostrožnosti protiv šumskih i makijskih požara. Umjesto da se koncentrišemo na akutnu kontrolu, prevencija mora biti na prvom mjestu, kaže ekolog Goldamer.

Portugal ne samo da je zabranio novu sadnju stabala eukaliptusa nakon razornih šumskih požara 2017. godine – šume eukaliptusa kada se jednom zapale, gore do kraja – već je stavio fokus na prevenciju požara. Iako je više od 500 vatrogasaca pokušalo da obuzda plamen požara u blizini Lisabona prošle nedelje; pogled na trenutne brojke u EFFIS-u pokazuje da su ti požari drugačiji odnosno umjereniji od onih u Španiji, Italiji i Grčkoj.

 Kao dio svoje strategije za šume, Evropska komisija takođe finansira projekte koji imaju za cilj da edukuju ljude ali i one, koji povećavaju otpornost šuma i druge vegetacije na požar.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu