Makedonski put napredovanja i nazadovanja

Makedonija je jedna mlada europska država. 1991. je ta država na jugu Balkanskog poluotoka proglasila neovisnost od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ). No, za razliku od drugih zemalja bivše Jugoslavije je ta multietnička zemlja s oko dva milijuna stanovnika uspjela izbjeći krvave konflikte. Dvije godine nakon osnivanja države, u travnju 1993., Makedonija je na koncu postala članica Ujedinjenih naroda, međutim samo pod provizornim imenom države koje se na međunarodnoj razini koristi i danas: "Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija", skraćeno FYROM (Former Yugoslav Republic Of Macedonia).

Jer, naziv "Republika Makedonija" je izazvao spor s neposrednim susjedom: Grčka taj naziv ne želi prihvatiti jer se, kako se službeno navodi, plaši teritorijalnih pretenzija na sjevernogrčku regiju koja se također zove Makedonija, a u ostalim zemljama bivše Jugoslavije, radi lakšeg razlikovanja, poznatija pod nazivom "Egejska Makedonija" ili "Grčka Makedonija". Spor oko imena je sve do danas neriješen. Pregovori se i dalje odvijaju uz posredovanje Ujedinjenih naroda.

2001. godine su zemlju potresli sukobi koji su ličili na ratno stanje. Pobunjenici su nasiljem tražili više prava za albansku manjinu koja u Makedoniji, prema službenim statistikama, čini oko 25 posto od ukupnog stanovništva. Nakon krvavih sukoba koji su potrajali nekoliko mjeseci, konflikt je okončan u kolovozu iste te godine. Pod budnim očima predstavnika Europske unije i NATO-a su sukobljene strane potpisale mirovni sporazum, poznat kao Ohridski sporazum. Paravojne skupine su razoružane, a zauzvrat je albanskoj manjini ustupljeno više prava.

Grčke blokade makedonskih euroatlantskih integracija

2008. je jedno izaslanstvo Makedonije sudjelovalo u NATO summitu u rumunjskom glavnom gradu Bukureštu. Skopje se tada nadalo u pozivnicu za pristupanje tom vojnom savezu, ali je to Atena spriječila zbog spora oko imena. Makedonija je zbog toga pokrenula tužbu protiv Grčke pred Međunarodnim sudom Ujedinjenih naroda u Den Haagu. 2011. je donesena sudska odluka: Atena nema pravo blokirati jedan takav NATO-ov poziv za učlanjenjem, kako su argumentirali haški suci. Unatoč toj diplomatskoj pobjedi Skopja, spor između dvije zemlje oko imena i dalje buja.

Od prosinca 2005. godine je Makedonija službeno kandidat za članstvo u Europskoj uniji. Međutim, početak pristupnih pregovora se stalno odgađao. Razlog je bila ponovna blokada Grčke, ali i demokratski deficiti zemlje.

Gruevski - tehnokrat s gospodarskom pozadinom

Od 2006. godine je Nikola Gruevski iz konzervativne stranke VMRO-DPMNE premijer Makedonije. Gruevski sam sebe naziva tehnokratom s gospodarskom pozadinom. Stoga je građanima Makedonije, koja važi kao jedna od najsiromašnijih zemalja Europe, obećao da će dostići gospodarski rast svojstven Europi.

No, ono što je Gruevski postigao danas je izazvati bijes stanovništva zbog korupcije za koju se optužuje, a kritičari mu nakon skoro deset godina na vlasti predbacuju politički kurs koji je više autokratski i populistički nego demokratski.