Malala, djevojka koja se ne boji talibana

Naslov je jednostavan: "Ja sam Malala". Podnaslov: "Djevojka koju su talibani htjeli ubiti, jer se bori za pravo na obrazovanje". Na omotnici je portret ove tinejdžerice s crvenom maramom na glavi. I ozbiljnim pogledom. Ovoga tjedna je objavljena biografija danas 16-godišnje Malale Yousafzai, točno godinu dana nakon što su ju u njezinoj domovini Pakistanu napali talibani i teško ozlijedili.

Toga 9. listopada 2012. Malala se s kolegicama vraćala iz škole. U svom zavičaju, dolini Swat, ona je poznata osoba. I talibanima trn u oku. Jer, kćer jednog učitelja javno se zalaže za to da - unatoč talibanskoj zabrani - i djevojčice smiju ići u školu. O tomu je pisala i na jednom blogu na BBC-u. Toga utorka, 9. listopada 2012. talibani su upali u školski autobus, pitali: "Tko je Malala?" i pucali u nju. Malala je pogođena u glavu, izgledalo je da neće preživjeti. Nakon hitne operacije u Pakistanu prebačena je u Veliku Britaniju gdje se tijekom više mjeseci polako vraća u život. Tamo živi do danas skupa s ocem i dva brata.

Ne želi osvetu

"Hvala Bogu, nisam mrtva." To joj je bila prva misao kad se tjedan dana nakon atentata u jednoj bolnici u Birminghamu probudila iz kome, piše Malala u svojoj knjizi i nastavlja: "Nisam imala nikakvih zlih misli kad sam mislila o muškarcu koji je na mene pucao. Nisam željela osvetu." Malalin život je odjednom postao potpuno javan, svjetski mediji akribično prate njezino liječenje. Ona je preko noći postala ikona, simbol borbe protiv tlačenja djevojaka i žena. I brzo postaje jasno da talibani nisu ostvarili svoj cilj da je ušutkaju. Ona se i dalje neustrašivo javlja i to s puno veće pozornice. Svoj glavni zahtjev jasno iznosi i u svojoj biografiji: "Želim da svatko zna: ne želim da se meni pomaže. Želim samo da se pomaže stvar za koju se zalažem: mir i obrazovanje."

Za svoj odlučni angažman pakistanska djevojka na Zapadu dobiva brojne pohvale i nagrade. Među ostalim, međunarodnu Dječju mirovnu nagradu, a Amnesty International ju imenuje "Veleposlanicom savjesti". Na svoj 16. rođendan u srpnju 2013. ona govori na Skupštini mladeži UN-a u New Yorku, čitava dvorana ustaje i tako joj odaje poštovanje. Prima ju i britanska kraljica. Nominirana je i za ovogodišnju Nobelovu nagradu za mir, a mediji ju smatraju jednom od glavnih kandidatkinja. (Hoće li ju dobiti bit će objavljeno u petak, 11.10.)

Oprečne reakcije u domovini

"Ako dobije tu nagradu bit će to kao da smo ju svi mi dobili", kaže učenica šestog razreda Gul Panrha iz doline Swat. Slično misli i Fazal Khaliq, učitelj na bivšoj Malalinoj školi. On je vrlo ponosan na svoju bivšu učenicu. "Time što je doživjela učinila je dobro svojoj domovini. Ranije se dolinu Swat povezivalo s terorizmom", kaže učitelj u razgovoru za DW. Malali treba zahvaliti što ljudi u cijelom svijetu sad znaju da u dolini Swat žive miroljubivi i ljudi željni znanja, kaže on.

Ali, Malala ima u Pakistanu i protivnika. "Nakon atentata i njezinog odlaska iz zemlje, a osobito nakon njezinoga govora pred Ujedinjenim narodima, ovdje je protiv nje vođena stvarno odvratna kampanja", priča Britta Petersen u razgovoru za Deutsche Welle. Ona je voditeljica Zaklade Heinricha Bölla u Islamabadu i prati kako su različite reakcije u Pakistanu na Malalin angažman. Ta je tema jako nabijena emocijama. "Malalinom ocu se predbacuje da instrumentalizira svoju kćer. Njega se pogrdno naziva svodnikom, a nju 'prostitutkom Zapada'", kaže Britta Petersen.

Veliki planovi za budućnost ili utopija?

Povodom izlaska njezine knjige Malala Yousafzai je dala intervju za BBC. U njemu poziva na dijalog s talibanima. To je "najbolji put za rješavanje problema i protiv rata". Osim toga izrazila je želju da se što je prije moguće vrati u Pakistan i u svojoj domovini politički aktivira. Britta Petersen tu namjeru ne smatra realnom. "Trenutno izgleda da Malala živi u Velikoj Britaniji i zbog toga što je za nju ovdje u biti previše opasno." Izgledi da Malala ostvari svoj san i utječe na budućnost Pakistana po mišljenju Britte Petersen su "prilično slabi".

Autori: Esther Felden / Anto Janković

Odgovorni urednik: Svetozar Savić