Gdje su nam ti vojnici?

Već i brojke koje je predočio parlamentarni povjerenik za obranu Hans Peter Bartels sve govore: neposredno nakon ujedinjenja obje Njemačke što je zapravo bio i kraj hladnog rata i sučeljavanja istočnog i zapadnog bloka, u Njemačkoj je bilo gotovo 600 tisuća vojnika. Nakon toga je počela "racionalizacija", ukinuta je i vojna obaveza, pozatvarano mnoštvo vojarni i napuštena vježbališta... Sve do danas kad Bundeswehr broji tek oko 178 tisuća vojnika. "U vojsci što se tiče osoblja je već 25 godina u slobodnom padu", žali se Bartels. "Taj pad se mora okrenuti u uspon. Ne može se više samo smanjivati, mora se povećavati broj vojnika", tvrdi ovaj političar socijaldemokrata.

Udruga zaposlenih u njemačkoj vojsci potpuno se slaže s parlamentarnim povjerenikom. Od tog broja je njih oko 20 tisuća u misijama u inozemstvu i ako se računa i obavezna rotacija vojnika na tim zadaćama, njemačka vojska je "rasprodana, dijelom i više od toga", žali se predsjednik te udruge Andre Wüstner. Ima jedinica kojoj nedostaje 50% osoblja koliko bi bilo potrebno, a još uvijek vlada zbrka u pretvaranju vojske u vojsku dragovoljaca. Samo u borbenim jedinicama, obzirom na zadaće i misije u kojima sudjeluje Njemačka je potrebno još najmanje pet do deset tisuća vojnika.

Rado pomažu, ali im to nije posao

A onda je još tu i skrb za izbjeglice u samoj Njemačkoj. Njemačka ministrica Ursula von der Leyen je ovog studenog i njemačku vojsku poslala u pomoć pri prihvatu izbjeglica. Civilne organizacije i komune su jedva dočekale tu pomoć jer jednostavno nema druge institucije koja može praktično preko noći organizirati poljske kuhinje i smještaj za tisuće izbjeglica. Trenutno je oko 9000 vojnika na toj, kako ministrica kaže "važnoj dodatnoj zadaći za vojnikinje i vojnike Bundeswehra". Tako je vojska postavila 32 tisuće mjesta za noćenje na 46 lokacija, izbjeglice su prihvaćene i u sada zatvorene vojarne, ali i u dijelove aktivnih vojarni. Oni i dalje rado pomažu, ali ti vojnici sad nedostaju negdje drugdje.

Wüstner upozorava kako i po zakonu vojska može biti angažirana u zemlji samo u slučaju katastrofe i kako skrb za izbjeglice ne može niti biti zadaća njemačke vojske. To moraju opet preuzeti gradovi i općine i najkasnije do kraja 2016. Bundeswehr više ne bi trebao imati veze sa izbjeglicama, traži predsjednik udruge zaposlenih Bundeswehra.

Čak ispod i planova

Zapravo je njemačka vojska i ispod onoga što je planirano i predviđeno. Tu nije samo riječ o obavezi koju je preuzela svaka članica NATO-saveza da će izdvajati 2% svog proračuna u obranu - i čega se na veliko nezadovoljstvo sjedišta NATO-a u Bruxellesu drži jedva koja članica. Njemačka je 2015. izdvojila 1,16% svog BDP-a za obranu i što je još gore, upozorava povjerenik za obranu Bundestaga Bartels, planirano je da bude još gore: 2019. bi udio za Bundeswehr trebao iznositi još samo 1,07% BDP-a.

Taj trend "sa manjeg na još manje" se definitivno treba okrenuti i Njemačka bi "trebala razmjerno brzo doći na 1,2%", traži Bartels. Taj novac se prije svega treba potrošiti na osoblje, jer je tako odlučeno već i reformom njemačke vojske iz 2010. Tamo se predviđa da u Bundeswehru bude 185 tisuća vojnika i službenika, dakle čak sedam tisuća više nego što ih trenutno ima.

A niti na tome ne treba stati, misli Hans-Peter Bartels, nego angažirati možda i još deset ili dvanaest tisuća vojnika. Njemačka više nije zemlja preko koje bi prolazila eventualna bojišnica sovjetskih i zapadnih snaga, ali na žalost kriza i problema u svijetu ima sve više. A ako politika i dalje želi računati na Bundeswehr da pomaže gdje treba, onda konačno treba i prestati samo govoriti o rezovima i smanjivanjima.