Meloni želi spasiti dogovor s Albanijom

Desničarska koalicija u Rimu je jučer (21.10.) vijećala o tome kako omogućiti nesmetan rad dva prihvatna centra za tražioce azila koje u Albaniji finansira Italija. Prema sporazumu s Albanijom, izbjeglice koje dolaze preko mora u Italiju, najprije se smještaju u kampove u Albaniji. Tamo se provjerava opravdanost njihovog zahtjeva za dodjelu azila u Italiji. Ako zahtjev bude odbijen, izbjeglice će biti vraćene u zemlju iz koje su došle, a da pritom nisu ni kročile na italijansko tlo.

Sud Vladi pomrsio račune

Samo što je počeo funkcionisati, dogovor je naišao na veliku prepreku. Sud u Rimu je u petak (18.10.) donio odluku da se dvanaest podnosilaca zahtjeva za azil, porijeklom iz Egipta i Bangladeša, odmah iz Albanije vrati u Italiju jer dolaze iz država koje su na listi nesigurnih zemalja. Sud se pozvao na jednu presudu Evropskog suda koja je te zemlje tako označila. U Evropskoj uniji ne postoji zajednička lista nesigurnih zemalja, već ih države članice određuju samostalno.

Već u subotu italijanska obalna straža je prebacila ove podnosioce zahtjeva iz Albanije u italijansku luku Bari.

Italijanska lista sadrži 21 nesigurnu zemlju. Nakon sudske odluke, italijanska vlada je objavila odluku da hitno prebacuje nadležnost za formiranje liste iz Ministarstva vanjskih poslova u kabinet premijerke. Osim toga, najavljena je žalba protiv presude italijanskog suda. Lista koju je običnim upravnim aktom objavljivalo Ministarstvo vanjskih poslova nije imala pravnu težinu koju sada ima Vladin dekret, pa će sudovima ubuduće biti teže da je ospore na osnovu nekih odluka evropskih sudova.

Meloni se bori za kampove u Albaniji

Mediji u Njemačkoj i Evropi konstatuju da je Italija prva članica Evropske unije koja o zahtjevima za dodjelu azila želi odlučivati izvan teritorije EU. Smatraju da Giorgia Meloni svojim dekretom, u kojem su pobrojane „sigurne zemlje“ — a s liste su izbrisane tri — po svaku cijenu želi omogućiti daljnje funkcionisanje dogovora s Tiranom.

Trenutno su prihvatni centri u Albaniji opet prazni. Planirano je da u njima godišnje do 36.000 podnosilaca zahtjeva za azil sačeka odluku.

S liste nesigurnih zemalja uklonjene su Nigerija, Kamerun i Kolumbija, ali Egipat i Bangladeš su i dalje na njoj.

Iako se broj izbjeglica koji dolaze na italijanske obale posljednjih godina smanjio, ove godine u zemlju je stiglo već preko 50.000 ljudi. Neki nisu imali tu sreću i utopili su se.

Neke članice Evropske unije već su najavile da razmišljaju o preuzimanju „albanskog modela“, dok Evropska komisija preko jedne portparolke izdaje saopštenje da je u kontaktu s italijanskim vlastima.

Iako je sporazum Italije i Albanije u domenu nacionalnog prava, takvi sporazumi ne smiju kršiti pravne propise Evropske unije.

 „Nastavićemo“

Giorgia Meloni je jučer na platformi X objavila: „Sve dok imamo podršku građanki i građana, nastavit ćemo odlučno i uzdignute glave raditi na ostvarenju našeg programa.“

Nedavni samit šefova država i vlada Evropske unije pokazao je da ideja koju zastupa Meloni — premještanje azilantskih kampova u zemlje izvan granica EU — dobija sve više podrške. S druge strane, Italija je za narednih pet godina već izdvojila 670 miliona eura za izgradnju kampova u Albaniji i njihovo funkcionisanje.

Ipak, u italijanskoj javnosti pojavile su se brojke koje izazivaju čuđenje. U posljednjih nekoliko dana u Italiju je stiglo 2200 migranata, dok je u Albaniju došlo svega 16. Odnos tih brojeva morao bi se brzo promijeniti, inače će italijanska vlada imati problem opravdanja ulaganja.

Kritičari su ionako postavljali pitanje zašto Meloni nije najprije uložila sredstva u poboljšanje efikasnosti postupka za dodjelu azila u samoj Italiji. Sadašnja reakcija vlade ponovno će zaoštriti debatu o odnosu politike i pravosuđa. Meloni i neki njeni ministri u prvim reakcijama označili su presudu kao neadekvatno miješanje pravosuđa u politički život, spočitavajući sudijama partijsku pristrasnost.

Predsjednik države Sergio Mattarella pozvao je obje strane da „konačno počnu razgovarati“ te dodao da „institucije pripadaju svima i svako bi se u njima trebao moći prepoznati.“

To je bila neuobičajena i brza reakcija inače suzdržanog predsjednika države.

Ocjene – između „pametne“ i „rigidne” politike

Reakcije medija na njemačkom govornom području su različite. U švicarskom dnevnom listu Neue Zürcher Zeitung (NZZ) pojavio se komentar koji je potpisao Peter Rásonyi, novinar njemačko-mađarskog porijekla. On izričito podržava poteze Giorgie Meloni, nabrajajući slične poteze drugih evropskih zemalja — Holandija i Poljska najavile su privremeno suspendiranje evropskih propisa o azilu, Litvanija je legalizovala prisilno vraćanje izbjeglica iz Bjelorusije, Finska više ne prima zahtjeve za azil na granici s Rusijom, a Njemačka je uvela kontrole na granicama uprkos Šengenskom sporazumu. Rásonyi smatra da sve te mjere nailaze na reakciju pravosuđa, ali ih, kao i u slučaju Giorgie Meloni, vidi kao pokušaje vlada da „ponovno preuzmu kontrolu nad doseljavanjem i nastanjivanjem stranih državljana“.

Rásonyi predlaže tri moguća puta za vlade koje žele sličnu kontrolu. Mogu ignorisati presude s evropskog nivoa, mogu istupiti iz pravosudnog sistema Evropske unije, kao što je učinila Velika Britanija, ili mogu djelomično preispitati evropske zakone o azilu, koji bi trebali biti prilagođeni potrebama država članica. Komentator zagovara treće rješenje.

S druge strane, minhenska dnevna novina Süddeutsche Zeitung (SZ) već u naslovu članka „Zakon, to sam ja“ izražava značajno drugačiji stav o potezima italijanske premijerke. U tekstu se upozorava da stručnjaci smatraju upitnim može li vlada jednostavno pretočiti svoje razumijevanje prava u dekret ili zakon — suprotnost s evropskim pravosuđem i dalje postoji, a ono je i u Italiji iznad domaćeg.

Osim toga, u članku se navodi da su sada sudije koje su donijele ovakvu odluku pod nadzorom političkog bloka koji predvodi Meloni. Giorgia Meloni bi čak mogla inicirati prijevremene izbore, jer joj ankete navodno daju prednost, kako bi pokušala „dobiti novi jak mandat naroda za svoju strogu politiku azila“.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu