Migranti i terorizam - BiH treba jaču kontrolu granica
24. februar 2019
Početkom 2019. godine Služba za poslove sa strancima (SPS) je u Sarajevu i Bihaću stavila pod nadzor šestoricu „migranata" iz Afganistana koji „predstavljaju prijetnju po javni poredak i sigurnost u BiH". Petorica se dovode u vezu sa međunarodnim terorizmom, a jedan je osumnjičen za krijumčarenje ljudi i organizirani kriminal. Inspektori SPS-a su pomenute osobe locirali na osnovu pojačanih mjera kontrole te saradnje i razmjene informacija sa domaćim i međunarodnim agencijama, prvenstveno kroz razmjenu biometrijskih podataka.
„Kada je riječ o pomenutim licima, SPS u saradnji sa partnerskim agencijama provodi postupak potvrđivanja identiteta kao i utvrđivanja drugih činjenica neophodnih za udaljenje istih sa teritorije BiH, na osnovu prethodno izrečenih mjera protjerivanja. Sada provodimo operativne radnje kako bi utvrdili rute kretanja lica koja smo stavili pod nadzor, datum njihovog ulaska u BiH i njihove kontakt tačke u ovoj zemlji", kaže je direktor SPS-a Slobodan Ujić.
Slobodan Ujić: „Neophodna saradnja na svim nivoima vlasti"
Lociranjem i stavljanjem pod nadzor osoba koje se dovode u vezu s međunarodnim terorizmom, potvrđene su tvrdnje pojedinih zvaničnika da bi među desetinama hiljada migranata koji se preko BiH žele domoći Evropske unije (EU) mogli biti i oni koji predstavljaju sigurnosnu prijetnju za BiH i EU. Slobodan Ujić zato naglašava značaj saradnje s drugim službama u BiH na svim nivoima vlasti. „Saradnja mora biti stalna, kako sa sigurnosnim agencijama i domaćim institucijama na nivou države, entiteta i kantona, tako i sa partnerskim organizacijama iz cijelog svijeta koje sigurno imaju bolje sisteme i baze podataka od naših. Uvijek postoji mogućnost da se na 'balkanskoj ruti' nađu i lica koja su sklona terorističkim aktivnostima i koja su do sada vršila terorističke radnje", kaže Ujić.
U BiH se i ranije raspravljalo o izazovima migrantske krize i potencijalnim sigurnosnim prijetnjama, podsjeća profesor na sarajevskom Fakultetu za kriminalistiku i sigurnosne studije Armin Kržalić. On ističe da su stručnjaci, poučeni iskustvima Hrvatske i EU iz 2016. godine, dali određene preporuke nadležnim institucijama u BiH. „Preporučili smo jačanje kontrole istočne granice BiH, a od Granične policije i SPS-a tražili smo uspostavu posebnog odjela za identifikaciju i intervju sa svakom osobom koja ulazi u BiH, što je mukotrpan posao, ali i jedini način da dobijemo profile osoba koje ulaze u našu zemlju. To je proaktivni pristup sigurnosnih snaga i on kod ovakvih sigurnosnih izazova mora biti prisutan. Osobe za koje se ustanovi da imaju neprimjerne reakcije, trebaju biti stavljene pod nadzor i kontrolu sigurnosnih snaga", kaže profesor Kržalić za Deutsche Welle.
Armin Kržalić: „Suzbiti sigurnosne prijetnje, ali izbjeći stereotipe"
Kako migranti na putu do BiH prolaze kroz različite kanale krijumčarskih grupa, tako bi sigurnosne agencije kroz intervjue sa migrantima mogle dobiti korisne informacije za suzbijanje krijumčarenja ljudi i drugih oblika organiziranog kriminala. „Proaktivni pristup SPS-a kada je na području Bihaća i Sarajeva locirala ovakve migrante govori da su ovi slučajevi mogući, ali da se uz ozbiljan pristup mogu staviti pod kontrolu. Međutim, kao što je važno da sigurnosne agencije imaju proaktivan rad po pitanju identifikovanja i praćenja ovakvih lica, važno je da u javnosti imamo odgovoran pristup informisanja. U informisanju je važno izbjeći stereotipe prema migrantima, predrasude, manipulaciju, dehumanizaciju, pa i neznanje i preuveličavanje", kaže profesor Kržalić.
On napominje da rješavanje sigurnosnih i humanitarnih pitanja migranata nije moguće izražavanjem neprijateljstva prema istim. „Migranti nisu sigurnosna prijetnja, a ako su prijetnja, mogu biti prijetnja prvenstveno po javni red i mir, po kriminal niskog intenziteta. Naravno, uvijek postoji mogućnost da se neko infiltrira i da pod etiketom migranta/izbjeglice ostvaruje svoje zamišljenje ciljeve, ali to nisu migranti, to je samo okvir u kojem neko može tako djelovati", ističe Kržalić.
BiH treba dodatnu finansijsku i tehničku pomoć
Naš sagovornik naglašava značaj saradnje nadležnih policijskih i sigurnosnih agencija čiji su operativni kapaciteti u značajnoj mjeri usmjereni na sprečavanje i otkrivanje kriminaliteta iz ove oblasti. „Zbog vremena koje nam dolazi i sve većeg prisustva migranata u Grčkoj, BiH je hitno potrebna dodatna tehnička, materijalna i finansijska pomoć za uspostavu i funkcionisanje smještajnih kapaciteta, osiguranje potreba migranata te sredstva za jačanje kapaciteta u sektoru migracija i azila", napominje profesor Kržalić.
U međuvremenu je saopćeno da će kapaciteti i spremnost SPS-a za suprotstavljanje sigurnosnim izazovima i prijetnjama nelegalnih migracija biti osnažene dobivanjem međunarodne donacije za biometrijsku opremu koju Služba očekuje do kraja marta, a koristit će se za efikasnije otkrivanje osoba koje se dovode u vezu sa terorizmom.
Kretanje migranata u zemljama regije analizira i Operativni štab za pitanja migracija BiH. Iz štaba je najavljeno da će biti povećan broj policajaca za nadzor istočne granice prema Srbiji i Crnoj Gori, dok će za bolju kontrolu i nadzor granice biti nabavljeni dronovi, termovizijske kamere i druga oprema.
Migranti i terorizam - BiH treba jaču kontrolu granica
Migranti nisu sigurnosna prijetnja, ali jesu osobe koje imaju veze s terorizmom i koje bi mogle biti infiltrirane u ovu populaciju, kažu stručnjaci. BiH najavljuje pojačanu kontrolu granica.
Prema operativnim podacima o broju migranata koji se nalaze u Grčkoj i analizi njihovog kretanja prema zemljama zapadne Evrope, zaključeno je da BiH može očekivati sličnu situaciju kao u prošloj godini kada je u ovu zemlju ilegalno ušlo oko 24.000 migranata. Trenutno se u BiH nalazi oko 4.000 migranata smještenih u šest prihvatnih centara.