Migranti u izbornoj kampanji imaju sve više uticaja?

Onaj ko ima njemačko državljanstvo i ko ima najmanje 18 godina, na izborima za Bundestag 24. septembra može da svojim glasom učestvuju u kreiranju buduće njemačke politike - i to bez obzira da li je iz Kelna ili Kazahstana, iz Turske ili Poljske ili pak Bosne i Hercegovine. Svaki deseti građanin Njemačke s pravom glasa, koji se naravno može i kandidovati, je migrantskog porijekla.

I partije i mediji sada s većom pažnjom posmatraju ove velike grupe birača, posebno otkako je AfD intenzivirao napore da ih pridobije; prema statističkim podacima popisa stanovništva iz 2016. tu je oko 3,1 milion iseljenika njemačkog porijekla mahom iz bivših sovjetskih republika. Druga velika grupa su građani Njemačke turskog porijekla. Savezna služba za statistiku procjenjuje da njih 730.000 ima pravo glasa. Turski premijer Erdogan se obratio upravo njima savjetujući im da ne glasaju ni za CDU, ni za SPD a ni za Zelene. "Nemojte dozvoliti Erdoganu da Vas odgurne na marginu našeg društva", poručila je Ajdan Ozoguz (SPD), opunomoćenica njemačke vlade za pitanja izbjeglica, migracije i integracije, reagujući na ovaj pokušaj miješanja u unutrašnju politiku Njemačke. Mnogi političari pozivaju Nijemce turskog porijekla da neizostavno izađu na izbore. Opunomoćenica za pitanja integracije u Poslaničkom klubu demohrišćana, Džemile Giousouf kazala je za Dojčlandfunk. "Radi se o vašem životu u Njemačkoj. Erdogan ne može nijednom čovjeku, koji ovdje živi, da ponudi rješenje njegovih problema."

Mala izlaaznost na izborima

"Kako se bira u stvari?" Ovo pitanje Ajdan Ozoguz sluša uvijek iznova. Učešće Nijemaca migrantskog porijekla na izborima palo je "na skoro 20 odsto" u odnosu na učešće ukupnog stanovništva, kazala je ona za DW. Ona zato promoviše projekat "VoteD" kojim bi trebalo da se animiraju oni mladi ljudi koji su postali punoljetni kao i oni koji su upravo dobili njemačko državljanstvo da izađu na izbore.

I Ozoguz i Giousouf su porijeklom iz Turske. One su dvije od ukupno 39 zastupnica i zastupnika migrantskog porijekla u Bundestagu koji broji 631 parlamentarca. No, migranti tačno znaju ko je iz njihove zajednice u Bundestagu, kaže Denis Špiz. Ovaj naučnik iz Kelna istraživao je uoči ovih izbora kome će migrantni dati svoj glas i zašto. Istraživanje je fokusirao na dvije velike migrantske grupe: ruske Nijemce i građane turskog porijekla.

AfD vrbuje doseljenike iz bivšeg SSSR-a

Ruski Nijemci, građani njemačkih korijena iz bivšeg Sovjetskog saveza, su njemačka posebnost, kazao je Špiz. Na njih se od prvog dana gleda kao na Nijemce i mogu da glasaju. Za njihovo priznanje zauzeo se odmah nakon raspada SSSR-a Helmut Kol, tadašnji kancelar iz redova CDU. Oni su Kolu bili zahvalni i dugo su važili za sigurne birače. Ali, od prijema više stotina hiljada izbjeglica 2015/2016. su počeli da se odvraćaju od Unije. "Zavist tu igra određenu ulogu", konstatuje Denis Špiz u intervjuu DW-u.

Na pokrajinskim izborima AfD je pokupio dosta glasova ruskih Nijemaca. Denis Špioz kaže: "AfD ima partijski program na ruskom jeziku, jednu grupu ruskih Nijemaca i doseljenika, plakate na ruskom i tako im se direktno obraća". Nijedna druga partija se ne trudi toliko oko njih. U jednoj studiji objavljenoj 2016. njemačke Fondacije za integraciju i migraciju se navodi da oko 45 odsto ruskih Nijemaca podržava CDU/CSU što je znatno manji procenat nego ranije. 

A demohrišćani su odmah ragovali: kancelarka Merkel je prvi put primila jedno udruženje ruskih Nijemaca u uredu vlade u Belrinu. CDU i CSU su u svom izbornom programu obećali iseljenicima veće penzije.

Nijemci turskog porijekla

"Od kada to jedan Turčin smije da sjedi ovdje gore?", žalio se 1994. jedan političar Bundestaga za vrijeme govora Helmuta Kola zbog Džema Ozdemira. Jedna političarka SPD-a i "anatolijski Švabo" bili su prvi političari turskog porijekla u njemačkom parlamentu. Danas ima jedanaest poslanika turskih korijena, tako da nijedna migrantska grupa nije bolje zastupljena u Bundestagu od turske.

Političar Zelenih, Ozdžan Mutlu je frustriran kada se čak u Bundestagu na njega gleda kao na 'Turčina'. "Ja sam Nijemac i imam samo njemačko državljanstvo. Hoćete li shvatiti to već jednom!", kritikovao je Mutlu jednog političara CDU-a koji je kazao: "Vaš predsjednik Erdogan".

Građani turskog porijekla su tradicionalno privrženi SPD-u, oko 70 odsto njih, podaci su iz pomenute studije. A to je posljedica gastarbajterskih vremena: tada su Turci u Njemačkoj uglavnom bili radnici, što automatski implicira na sindikate i na SPD, kaže Ajdan Ozoguz. SPD se prvi založio za dodjeljivanje dvojnog državljanstva, tek kasnije su to isto zahtijevali Stranka Ljevice i Zeleni.

Kolika je moć migranata?

U konfliktu sa turskim predsjednikom Erdoganom tonovi se stalno zaoštravaju, a građani turskog porijekla u Njemačkoj su podijeljeni; kao što su, kaže Špiz, i ruski Nijemci podijeljni. Od ljudi ruskog porijekla možda trećina dolazi iz Ukrajine, jedan manji dio njih iz Kazahstana, a najveći dio njih je iz Rusije. "Kada ih pitate: 'Šta mislite o Putinu?' - 50 odsto njih kaže: 'Obožavam ga', a 50 odsto kaže: 'Mrzim ga'. To je isto tako i kada se radi o Erdoganu i osobama porijeklom iz Turske."

Bilo kako bilo ljudi migrantskog porijekla postaju sve važniji na izborima u Njemačkoj. No, to i dalje ne znači da ih je "jednostavno privoliti nekoj njemačkoj partiji", a posebno ne da će sada "migranti" preuzeti vlast u Berlinu.