Milioni ljudi u izbjeglištvu zbog promjena klime

Milioni ljudi zbog klimatskih katastrofa, kao što su suše, poplave i oluje, napuštaju svoje domove. Samo je oko 200.000 Somalijaca, takozvanih klimatskih izbjeglica, našlo utočište u izbjegličkim kampovima u susjednoj Keniji. Oni ne bježe samo zbog ratova, već i zbog suše i gladi. Brojne porodice iz ovih kampova živjele su kao nomadi, sve dok njihova stoka, usljed nedostatka hrane, nije uginula.

Razvijene zemlje Zapada nose u najmanju ruku moralnu odgovornost za patnje ovih ljudi, uvjeren je Valter Kelin (Walter Kälin), profesor državnog prava iz Švicarske. Konačno, smatra on, te države su odgovorne za emisiju CO2 koja prouzrokuje klimatske promjene. Pesimistične prognoze UNHCR-a predviđaju da će do 2050. godine oko 150 miliona ljudi morati napustiti svoja ognjišta zbog posljedica i katastrofa koje će prouzrokovati klimatske promjene.

Bez izbjegličkog statusa

Valter Kelin želi upozoriti svjetsku javnost na veličinu ovog problema. Krajem januara on će biti i gost Simpozijuma o klimatskim promjenama u Berlinu. Govoriće u funkciji izaslanika Nansen dijalog centra, odnosno kao predstavnik zajedničkog projekta Norveške i Švicarske. Cilj te inicijative je da se zajedno sa ugroženim zemljama pokušaju naći standardi za tretman ove vrste izbjeglica.

"Za novi zakonski okvir u vezi ovog problema postoji veliki otpor u krugovima međunarodne zajednice. Sada je pravo vrijeme da se postigne politički dogovor, jer se zemlje u kojima su ti ljudi našli utočište plaše novog vala izbjeglica. Ti ljudi su trenutno bez ikakvih prava. Ne postoje uredbe koje definišu njihova prava, kao što je to slučaj kod političkih izbjeglica. Za sve one koji se nalaze u ovoj kategoriji je katastrofalno to što nije definisana obaveza njihovog prihvatanja u susjednim zemljama, niti koju i kakvu vrstu zaštite mogu dobiti. Posebno su ugrožena djeca“, kaže Valter Kelin.

Činjenica je da su južne zemlje posebno pogođene negativnim uticajem klimatskih promjena i da se, usljed sve češćih katastrofa, mora definisati strategija njihove zaštite. Jedan od zaključaka UN-ove konferencije o klimatskim promjenama 2011. u južnoafričkom gradu Durbanu bio je i osnivanje „zelenog klimatskog fonda“, namjenjenog pomoći zemljama koje se suočavaju sa klimatskim promjenama. U počeni kapital fonda uplaćeno je 30 milijardi eura, a predviđeno je da se do 2020. godine ova suma poveäa na 100 milijardi godišnje.

Apel lokalnim vlastima

Zamjenik direktora njemačkog Instituta za ljudska prava Mihael Vindfur (Michael Windfuhr) u razgovoru za Dojče vele istakao je važnost strategije prilagođavanja posljedicama klimatskih promjena i katastrofa.

U Nizozemskoj je to već urađeno. Postoji već razvijena strategija o ponašanju stanovništva i društvenih organizacija u slučaju mogućeg porasta nivoa mora i gubitka velikog broja stambenih jedinica. Isto tako se i vlade zemalja na Jugu moraju pozabaviti posljedicama klimatskih promjena po svoje stanovnike.

Uzgoj kafe u Ugandi je sve teži i predstavlja problem za mnoga mala poljoprivredna gazdinstva. Tako uzgajivači kafe u ovoj zemlji zbog stalnog porasta temperature sve teže i teže žive. "Ako se Uganda ne suoči sa ovim problemom, izvjesno je da će ti poljoprivrednici jednom postati izbjeglice. Međutim, ako se domaće vlasti, uz međunarodne resurse, prihvate problema, to se možda neće dogoditi”, prognozira Vindfur. On, između ostalog, apeluje na odgovornost vlada u zemljama kojima prijete klimatske promjene. Tako bi siromašne i marginalizovane zemlje, čije vlade ozbiljno shvate problematiku, mogle smanjiti broj izbjeglica i sebi obezbijediti sigurniju budućnost.

Zapadne industrijske zemlje nisu oslobođene odgovornosti za klimatske promjene. U slučaju Ugande nedostajala je do sada adekvatna meteorološka oprema i služba, kako bi se moglo predvidjeti i blagovremeno reagovati na posljedice klimatskih promjena. Bez novca iz industrijskih zemalja je učinkovita borba protiv smanjenja broja klimatskih izbjeglica skoro nemoguća.

Aurtori: Clara Walther /Faruk Šabanović

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić