"Mir ima visoku cijenu"

DW: Vojna vježba "Zapad-2017" održava se na granici sa EU odnosno sa Zapadom. Litvanski ministar odbrane se pribojava da Rusija na ovaj način uvježbava taktiku napada na baltičke zemlje i Poljsku. Koliko su opravdani ti strahovi?

Alexander Fomin: Želim da umirim naše susjede. Ove vježbe su u funkciji mira i imaju izrazito odbrambeni karakter. "Zapad" u ovom slučaju nije geografska oznaka za zemlje Zapada i NATO. "Zapad" u ovom slučaju znači zapadni dio Ruske Federacije i Bjelorusija, koja se nalazi još više zapadno od Rusije.

I Ukrajina se pribojava da bi vježbe mogle prerasti u invaziju odnosno napad?

Ni u kojem slučaju. I to kažem s punom odgovornošću. Ne planiramo nikakav napad na naše susjedne države. Glavni cilj je u tome da izvježbamo određene metode i koncepte u borbi protiv terorizma. 

Broj učesnika u vježbi kreće se od 5.200 do 100.000 vojnika, Ova posljednja brojka je pretpostavka zemalja Zapada. Koliko će zaista vojnika učestvovati na ruskoj i bjeloruskoj vojnoj vježbi? 

Brojka od 100.000 vojnika nikako ne dolazi u obzir. Na vježbi učestvuje ukupno 12.700 vojnika. Od toga je 5.500 iz Rusije a 7.200 iz Bjelorusije. Tu je i 250 tenkova, 680 oklopnih vozila i 150 artiljerijskih jedinica.

Ako se uzme u obzir ogromno područje od Arktika do Bjelorusije na kojem se održava vojna vježba onda je 12.700 vojnika jako malo.

Ponekad izvodimo vježbe sa puno više ljudi i sredstava. Ali na predstojećim će učestvovati broj vojnika koje sam prethodno naveo. Stoga smatramo neophodnim da povećavamo broj učesnika u vojnoj vježbi.

Vježbe se održavaju u momentu u kojem su odnosi između Rusije i NATO-a na najnižoj tački. Mnogi ih zbog toga smatraju provokacijom.

Mi pomno pratimo šta se dešava u cijelom sistemu NATO-a i u sigurnosnoj arhitekturi Evrope. Ta dešavanja, pojave i koraci prije svega unutar Sjeveroatlanskog saveza izazivaju našu zabrinutost. Time mislim na istrajno i konsekventno proširenje NATO-a na istok, neovisno od obećanja, koja su data u pismenoj formi u vrijeme ujedinjenja Njemačke.

Ali, proširenje NATO- a na istok se možda može objasniti agresivnom politikom Rusije između ostalog na istoku Ukrajine i na Krimu.

Najprije da kažem da je NATO na našoj granici. Rusija nije došla na granicu Njemačke ili Francuske i molim Vas da na to obratite pažnju i da se zapitate, ko je sve to pokrenuo? Stoga bih sve ovo posmatrao iz drugog ugla. U svakom slučaju vojna vježba "Zapad-2017" nije bila povod za NATO da direktno dođe na granice sa Rusijom.

Da li se pribojavate da bi ova vojna vježba mogla dovesti do još veće eskalacije napetosti između NATO-a i Rusije?

Ne, ne plašimo se. Prije svega zato što ove vježbe - i to ponavljam još jednom - nisu usmjerene protiv NATO-a. I to uprkos otvoreno agresivne politike NATO-a prema Rusiji.

Šta čini Rusija kako bi doprinijela deeskalaciji konflikta i kako bi oživjela saradnju, koja kao da je, kako se sada čini, postojala u praistorijskim vremenima? 

Pravilno ste to formulisali. Mi ne želimo da ta saradnja ostane u praistorijskom vremenu. Vjerujemo da imamo prošlost, sadašnjost i budućnost. Siguran sam da će budućnost uskoro doći. Siguran sam da ćemo ponovo uspostaviti dobre odnose sa NATO-om i da ćemo obnoviti naše predivne odnose u zajedničkom Vijeću NATO-Rusija.

U kojem vremenskom periodu?

Najkasnije za godinu do dvije.

Kako možete biti tako sigurni u to?

Mir ima visoku cijenu. Niko to ne zna tako dobro kao mi, a i u NATO-u razmišljaju tako. Mir je krhak i vidimo da je to tako i u Evropi.

Mogu li ljudi u istočnoj Evropi i na Baltiku mirno spavati? 

U to možete biti sigurni.

 

Razgovor vodio: Juri Rešeto