Borba za Idlib?

Javna upozorenja i apeli, pregovori i razgovori iza kulisa: Pritisak na diplomate koji se bave Sirijom sve je veći. Oni imaju vremena još do 10. rujna/septembra kako bi spriječili ili barem ublažili razmjere napada na Idlib. Tako je najavila vlada sirijskog predsjednika Bashara al-Assada: ukoliko se do tada ne pronađe političko rješenje, sirijska će vojska krenuti s napadom na grad Idlib na zapadu zemlje u kojem se trenutno nalazi više od milijun i pol ljudi. Cilj ofanzive velikih razmjera je zauzimanje tog posljednjeg uporišta pobunjenika.

Prema procjenama se u gradu nalazi između 10 i 30 tisuća naoružanih pripadnika pobunjeničke milicije. Prema navodima iranskog ministarstva vanjskih poslova, pobunjenici su mnoge civili uzeli kao taoce i koriste ih kao "ljudske štitove". Pritom međutim valja naglasiti kako je Iran jedan od najvažnijih Assadovih saveznika.

Ukoliko je ta tvrdnja točna, to bi moglo značiti da bi pri napadu na grad moglo doći do velikog krvoprolića. "Predsjednik Bashar al-Assad ne bi smio nepromišljeno napasti Idlib", upozorio je američki predsjednik Donald Trump još u ponedjeljak putem twittera. Uz to on je još dodao kako bi "Rusi i Iranci počinili veliku grešku, ukoliko bi sudjelovali u ljudskoj tragediji do koje bi moglo doći." A sličnu je poruku poslao i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan. Napad bi doveo do "masakra", izjavio je on turskom dnevnom listu Hürriyet.

Rusija: "Idlib treba osloboditi od bandita"

Rusija i Iran se ovakvim upozorenjima dosada nisu baš dali impresionirati. "Naše zapadne kolege razumiju da tu regiju treba osloboditi od terorista i bandita", izjavio je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergei Aleksejevič Rjabkow. "Naš cilj je da teroriste protjeramo iz Idliba uz koliko je god moguće manje humanitarne gubitke", dodaje iranski ministar vanjskih poslova Javad Zarif. I sirijska vlada demonstrira odlučnost. Po riječima sirijskog ministra za pomirenje Ali Haidara, trenutno je vojna akcija vjerojatnija od nekog dogovora. "Ali ne bi se moglo reći da vrata za dogovor nisu otvorena", dodaje on.

Ova razmjena odlučnih upozorenja i beskompromisnih najava pokazuju koliko je pitanje Idliba važno svim akterima u sirijskom ratu. Tu se naime odlučuje o budućnosti čitave zemlje. "Tko se uspije nametnuti u Idlibu, taj će se najvećim dijelom nametnuti u čitavoj Siriji", smatra turski politolog Samir Salha sa istambulskog sveučilišta Kocali. "Idlib se nalazi u središtu međunarodnog odmjeravanja snaga", naglašava Salha.

Brojni interesi

Tu su na sceni vrlo različiti interesi. Turska pokušava ojačati svoju poziciju na zapadu Sirije, kako bi imala što veći utjecaj na sirijske Kurde. Već u siječnju/januaru je turska vojska prešla sirijsku granicu i ušla u regiju Afrin, koju naseljavaju uglavnom Kurdi. U međuvremenu je turska vojska prisutna u većem dijelu zapadne Sirije. Tako Ankara s jedne strane ima bolju poziciju za provođenje svojih interesa naspram Kurda, a s druge strane može bolje kontrolirati džihadističke milicije koje su većim dijelom zatvorene u Idlibu. Turska vlada želi po svaku cijenu spriječiti da one pređu na turski teritorij.

Sjedinjene Američke Države pak sa svoje strane pokušavaju zadržati svoj utjecaj u Siriji. Nakon što su se prešutno pomirile s činjenicom da će Bashar al-Assad do daljnjega ostati sirijski predsjednik, sada pokušavaju barem ograničiti koliko je moguće utjecaj Irana u zemlji. "Taj interes je Sjedinjenim Državama zajednički s interesima saudijske Arabije i Izraela", kaže Samir Salha u razgovoru za DW. Ali to po njegovim riječima dovodi i do još napetijih odnosa prema Rusiji, koja je zajedno sa Iranom Assadov najveći saveznik.

Sukob zbog Idliba?

Ukoliko se konfrontativni diskurs proteklih dana nastavi, to bi moglo dovesti i do nekog međunarodnog sukoba oko Idliba, pribojava se Abdel Bari Atwan, glavni urednik internetske novine "Rai al-youm". "Jake američke i ruske pomorske snage kako u istočnom Sredozemlju, tako i u Perzijskom zaljevu ukazuju na to da se obje supersile pripremaju za neki regionalni ili čak globalni sukob", kaže Atwan.

S druge strane je manje pesimističan komentator panarapskog lista "Al Hayat" koji na arapskom jeziku izlazi u Londonu. U tekstu se naglašava kako je u odnosu moći između SAD-a, Rusije i Irana u posljednje vrijeme došlo do nekih pomaka. To velikim dijelom ima veze sa američkim i zapadnim sankcijama prema Iranu. Dok su one na snazi, Teheran probleme u opskrbi mora rješavati djelomično i uz rusku pomoć . "Danas Iran i Rusija u Siriji stoje rame uz rame. Ali jednog dana će rat završiti, i onda će dvije zemlje ponovo krenuti svaka svojim putem", smatra komentator Al Hayata.

Diskretan dogovor je još uvijek moguć

Upravo zbog toga je moguće da su se Rusija i SAD već odavno dogovorile, smatra politolog Samir Salha u razgovoru za DW. "Možda pronađu neko rješenje koje bi odgovaralo njihovim interesima, a od kojih bi druge mogla zaboljeti glava", naglašava on.

No zasada znakovi ipak ukazuju na nasilje. Ruski i sirijski avioni su već izvršili prve napade na rubno područje Idliba. Tom je prilikom navodno ubijeno trinaestoro ljudi - isključivo civila. Ukoliko se ta vijest pokaže točnom, mogli bi ti napadi biti navještenje velike humanitarne katastrofe. Zasada je to još moguće zaustaviti - nekoliko dana diplomati još imaju za to.