Nakon Sabora: SPC nema hrabrosti

Kada je prije desetak dana Sabor Srpske pravoslavne crkve (SPC) počeo zasjedanje javnost je smatrala da će ključna pitanja biti razrješena. Međutim, to se nije dogodilo a zauzvrat javnost je informisana o promjenama koje su manje-više i ranije bile poznate. Vjerski analitičar Mirko Đorđević kaže da na pravi način nije razmatran ni „slučaj Kačavenda“ ali ni slučajevi episkopa Filareta i Pahomija, koji su, kako kaže do temelja potresli SPC. “Tako da smo dobili neke protivrječne informacije ali posrednim putem. U tim informacijama se pominje da je bilo burne rasprave oko ‚nekih vladika’. Ali, toliko je tih problema da nemamo jasna saopštenja”, smatra Đorđević.

Bez sankcija za Kačavendu

Vladika Vasilije Kačavenda samo je penzionisan a predsjedavajući Sinoda SPC, vladika bački Irinej samo je saopštio da se usvaja njegova ostavka, bez bilo kakvog daljeg objašnjenja. “Sabor je naime potvrdio odluku Svetog arhijerejskog sinoda kojom je njegovo preosveštenstvo episkop zvorničko- tuzlanski gospodin Vasilije konačno i trajno razrješen dužnosti upravljanja Eparhijom zvorničko- tuzlanskom”, kazao je vladika bački.

Kačavendin status dalje će se rješavati unutar crkve i to je sve što je u ovom trenutku poznato. Na njegovo mjesto imenovan je vladika bihaćko- petrovački Hrizostom. Sabor je jednoglasno razriješio i episkopa srednjeevropskog Konstantina a njegove obaveze preuzeće partijarh Irinej lično, što je tzv. „stavropigijalni sistem“. Đorđević kaže da je nedopustivo što Sabor nije razmatrao goruća pitanja koja potresaju crkvu ali i da je to kako kaže odraz njenog trenutnog stanja. “To nam govori da SPC, episkopat u sadašnjem sastavu, nema hrabrosti da se suoči sa problemima nego ih gura pod tepih. A vrijeme bi bilo. I to j eloš znak. Jedina novina je ta što će onaj rigidni odnos SPC prema briselskom sporazumu biti možda ublažen. Ostalo su nevažne pojedinosti.”

Jačanje veza crkve i države

Crkva se nije bavila svojim problemima ali zato nastoji da ojača vezu sa državnim vrhom Srbije, jer je prema analitičarima ta veza značajno popustila nakon protesta u Beogradu protiv birselskog sporazuma koji je postignut između Beograda i Prištine o Kosovu. Na njemu su se čuli pozivi na linč državnih funkcionera od strane pojedinih crkvenih velikodostojnika. Tome u prilog ide i posjeta vicepremijera Srbije Aleksandra Vučića Saboru nakon koje je vladika bački Irinej izrazio zadovoljstvo što su detalji sporazuma saopšteni na Saboru. “Niko nije izgovarao nikakve superlative o birselskom sporazumu ali nam je pomogao da shvatimo i ambijent i realne dimenzije onoga što tim sporazumom obezbjeđujemo za budućnost”, kazao je episkop bački Irinej.

I upravo ovdje leži potvrda vjerskih stručnjaka da bi crkva mogla nakon Sabora da blago ublaži stavove kada je riječ o briselskom sporazumu. Aleksandar Vučić je nakon posjete Saboru rekao da vlast može da računa na podršku crkve. “Mislim da smo došli do važnog zaključka da čak i ako se ne složimo uvijek da moramo da radimo za dobrobit našeg naroda. Zadovoljan sam što sam vidio da je većina ili gotovo svi na Saboru željela da čuje mišljenje vlade i šta se zbiva. Ponosan sam na činjenicu da nismo ništa krili.”

Njegoš nije "sveti"

Dakle može se zaključiti da se Crkva najviše bavila svojim položajem a ne rješevanjem unutrašjih pitanja. Jedno od tih unutrašnjih pitanja je i pokušaj kanonizacije Petra Petrovića Njegoša ali je Sabor odbacio tu inicijativu. Đorđević u ovom vidi dobar potez Sabora te naglašava da je ta inicijativa u vezi sa raspravom o autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve. “Nema tu pomaka. SPC smatra crnogorsku crkvu raskolničkom organizacijom ali o tome govori i inicijativa mitropolita Amfilohija koji je Njegoša pokušao da progura kao sveca. I dan mu je bio odredio. Dobro je što to nije prošlo jer je jasno kako neko postaje svetac”, zaključuje Đorđević.

Autor: Dragan Maksimović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić