NATO neće na ukrajinsko tlo niti nebo

„Pozivamo Rusiju i predsjednika Putina da povuku svoje snage, ali ne planirano da razmjestimo trupe NATO na teren u Ukrajini", rekao je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg poslije sastanka ministara odbrane članica Alijanse u Briselu.

Tako su nanovo odbijeni zahtjevi Kijeva da se NATO umiješa i najprije garantuje zonu zabrane letenja iznad Ukrajine. Taj zahtjev je, prema izvještajima, u srijedu iznijela i Estonija.

U praksi bi se NATO time obavezao da cilja ruske avione. To je ranije ocijenjeno kao mogući početak trećeg svjetskog rata koji bi svi da izbjegnu.

„Vidimo ljudsku patnju u Ukrajini, ali to bi moglo postati čak i gore ako bi NATO preduzeo akcije koje bi zapravo postale totalni rat između NATO i Rusije“, dodao je Stoltenberg.

Jaroslav Kačinjski, vicepremijer i faktički prvi čovjek Poljske, takođe je zatražio angažman NATO dan nakon što je posjetio Kijev. „Mislim da nam treba mirovna misija NATO ili možda čak šire međunarodne strukture“, prenijela je njegove riječi poljska agencija PAP.

Prema njegovoj ideji, NATO bi na ukrajinskoj teritoriji bio u „humanitarnoj i mirovnoj misiji“, ali bi vojnici bili u stanju da brane sebe.

Taj prijedlog nije naišao na oduševljenje ministara odbrana zemalja NATO. Zahtjev Kačinjskog su kao nerealan odbacili predstavnici Holandije, Velike Britanije i Kanade, kao i Finske koja nije članica NATO, ali prisustvuje sastancima. Prema izvještajima, samo se estonski ministar složio sa Kačinjskim.

Bajden stiže u Brisel

Njemačka ministarka odbrane Kristine Lambreht je na marginama sastanka rekla da se o poljskom prijedlogu ne diskutuje. Treba „hladne glave paziti da ovaj rat ne postane rat NATO-a“, rekla je ona.

Jedan portparol njemačke vlade podsjetio je na dosadašnje „crvene linije“ kabineta kancelara Olafa Šolca: „Nikakvo osoblje niti vojnike NATO ne treba slati van teritorije NATO ili u Ukrajinu."

NATO planira i vanredni samit u Briselu iduće sedmice (24. mart) kada će se okupiti šefovi država i vlada. Istog i narednog dana zakazan je i samit EU. Bijela kuća je potvrdila da će američki predsjednik Džozef Bajden biti na oba susreta.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u srijedu putem video-linka govorio pred oba doma američkog Kongresa, tražeći da Sjedinjene Države uspostave zonu zabrane letenja.

„Nedužni ljudi su napadnuti iz vazduha, niko to nije očekivao, niko to ne može da zaustavi", rekao je Zelenski. On je dodao da takav „teror" Evropa nije doživjela u poslednjih osamdeset godina.

Lavrov se nada kompromisu

U srijedu je ruski predsjednik Vladimir Putin ponovio da Rusija ne planira okupaciju Ukrajine te da je „vojna specijalna operacija" bila iznuđena. Putin je, ne iznoseći dokaze, rekao da bi Ukrajina u dogledno vrijeme mogla da ima atomsko oružje te da je „uz podršku zapadnih sila planirala agresiju protiv Rusije“.

Istovremeno, šef Kremlja je optužio Zapad za „ekonomski blickrig“. „Zapad se čak ni ne trudi da prikrije da mu je cilj da naškodi cijeloj ruskoj privredi i svakom Rusu ponaosob“, rekao je Putin.

Iako su u utorak pregovarači Moskve i Kijeva izvijestili da su pregovori tvrdi, te razlike fundamentalne, razgovori se nastavljaju u onlajn-formatu i ove srijede.

Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov rekao je da „postoji izvjesna šansa da se postigne kompromis“. Prema njegovim tvrdnjama, već postoje „konkretne formulacije“ kod kojih su strane blizu dogovora. Prema Lavrovu, radi se o tome da se Ukrajina oglasi neutralnom i da se za to daju „bezbjednosne garancije“.

Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak ranije je rekao da ne dolazi u obzir austrijski ili švedski model neutralnosti, već da se mora naći „ukrajinski model" koji bi podrazumijevao „apsolutne bezbjednosne garancije". Prema Podoljaku, zemlje-potpisnice bi se obavezale da će u slučaju nove ruske agresije intervenisati na strani Ukrajine.

Borbe širom Ukrajine su nastavljene, a u Kijevu je uveden policijski čas od utorka uveče do četvrtka ujutru. Prema zvaničnim podacima UN, od početka napada u Ukrajini je verifikovano 726 civilnih žrtava, 1.174 je ranjenih. UN naglašavaju da je stvarni broj žrtava sigurno daleko veći.

nr (dpa, rtr, pap, dw)

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu